Kišnica je besplatna, meka i mnogim biljkama odgovara više od vode iz vodovoda. No to ne znači da je uvijek najbolje rješenje niti da njome možemo u potpunosti zamijeniti vodu iz slavine. Vrtlari već dugo koriste kišnicu za zalijevanje povrtnjaka, cvijeća i voćaka, a posljednjih godina sve je popularnije i njezino skupljanje u bačve i spremnike. Osim što se tako može smanjiti potrošnja vode iz vodovoda, kišnica ima nekoliko svojstava koja biljkama mogu odgovarati, piše smallkitchengarden.net.
Zašto biljkama odgovara kišnica?
Za razliku od vode iz vodovoda, kišnica u pravilu sadrži manje otopljenih minerala te nije prošla postupke obrade koji se koriste za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji. To može biti osobito važno kod dugotrajnog zalijevanja biljaka u teglama. Minerali iz tvrde vode s vremenom se mogu nakupljati u supstratu, a karakteristične bijele naslage često se mogu vidjeti i na zemlji te rubovima posuda. Kišnica je prirodno blago kisela, što odgovara brojnim biljnim vrstama. Ipak, ne treba je smatrati potpuno čistom vodom. Dok pada i slijeva se preko krova, može pokupiti prašinu, pelud, ptičji izmet i druge nečistoće. Kod zalijevanja ukrasnog bilja to najčešće neće predstavljati velik problem, ali kod mladih i osjetljivih biljaka može imati smisla koristiti filtriranu kišnicu.
Ove biljke posebno je vole
Kišnica posebno odgovara biljkama koje vole kiselije tlo. Među njima su hortenzije, borovnice, azaleje i rododendroni. Razlika može biti izraženija u krajevima u kojima je voda iz vodovoda tvrda i sadrži mnogo minerala. Dobar je izbor i za balkonsko cvijeće te druge biljke koje uzgajamo u posudama. Budući da je količina zemlje u teglama ograničena, u njima se posljedice dugotrajnog zalijevanja tvrdom vodom mogu pojaviti brže nego u vrtnoj zemlji. Kišnicom se bez problema mogu zalijevati i rajčice, salata, začinsko bilje te većina drugog povrća. Međutim, ako voda iz vodovoda nije izrazito tvrda, razlika u rastu biljaka ne mora biti dramatična. Koristiti se može i za tek posađeno drveće i grmlje, posebno tijekom prve sezone nakon sadnje, kada je redovito zalijevanje ključno za razvoj korijena.
Kišnica ipak nije čudotvorno rješenje
Jedna od čestih pogrešaka jest vjerovanje da će biljke zbog zalijevanja kišnicom automatski bolje rasti. Voda sama po sebi ne može nadomjestiti kvalitetno tlo, kompost ili odgovarajuću prihranu. Biljkama su za razvoj potrebni dušik, fosfor, kalij i brojni drugi elementi. Kišnica ih ne sadrži u količinama koje bi mogle zamijeniti hranjive tvari iz tla i gnojiva. Neće riješiti ni ozbiljan problem s pH vrijednošću tla. Ako je zemlja izrazito lužnata, samo zalijevanje blago kiselom kišnicom neće biti dovoljno da se njezina svojstva znatno promijene. Postoji još jedna zanimljiva strana priče. Tvrda voda iz vodovoda sadrži kalcij i magnezij, elemente koji su biljkama potrebni. Zbog toga voda iz slavine nije nužno loša za vrt samo zato što ostavlja kamenac.
Pazite kako skupljate kišnicu
Najjednostavniji način prikupljanja kišnice jest postavljanje spremnika povezanog s olucima. Koliko će vode biti moguće prikupiti ovisi o površini krova, količini oborina i veličini spremnika. No spremnik koji nakon jednog jačeg pljuska izgleda prepun može se tijekom nekoliko vrućih ljetnih dana vrlo brzo isprazniti. Zbog toga je kišnicu najbolje promatrati kao vrijedan dodatni izvor vode, a ne kao jamstvo da tijekom cijelog ljeta neće biti potrebno koristiti vodu iz vodovoda. Važno je voditi računa i o održavanju. Oluke bi trebalo redovito čistiti od lišća i drugih nečistoća, a spremnik držati zatvorenim. Time se smanjuje ulazak prljavštine, ali i mogućnost razvoja algi i razmnožavanja komaraca. Dobro je izbjeći i dugotrajno držanje vode u otvorenoj posudi izloženoj izravnom suncu.
Poseban oprez kod povrća koje jedemo sirovo
Kišnica koja se slijeva s krova može sa sobom donijeti različite nečistoće i mikroorganizme. Zbog toga treba biti oprezniji ako se prikupljena voda koristi na povrću koje se jede sirovo. Praktično rješenje jest zalijevati izravno zemlju oko biljke, umjesto polijevanja jestivih dijelova. Kod osjetljivih kultura može se koristiti i filtrirana voda.
Što je onda najbolje za vrt?
Za većinu vrtova najpraktičnije je kombinirati oba izvora. Kišnicu vrijedi iskoristiti kad god je ima dovoljno, posebno za biljke u posudama i vrste koje vole blago kiselo tlo, dok voda iz vodovoda ostaje pouzdana alternativa tijekom dugih razdoblja bez kiše. Najvažnije je ne očekivati čuda. Na izgled i prinos biljaka mnogo više utječu kombinacija kvalitete tla, količine sunca, pravilnog zalijevanja, prihrane, sorte i vremenskih uvjeta. Ipak, imate li mogućnost jednostavno prikupiti vodu s krova, kišnica je resurs koji nema smisla pustiti da propadne. Osim što je korisna u vrtu, njezinim korištenjem smanjuje se potrošnja pitke vode upravo u dijelu godine kada je ona često najveća.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....