Kako uspješno uzgojiti svoj grah?

Za većinu tema o kojima pišem ideje uglavnom dobivam u svakodnevnom životu. I ova se dogodila upravo tako, usput. Naime, klinac mog prijatelja nedavno je dobio u školi zadatak iz biologije. Učili su dijelove biljaka i učiteljica se poslužila dobrim starim trikom koji su generacije prošle kroz svoje školovanje - uzgoj graha iz sjemenke. Uvjeren sam da se većina vas sjeća plastičnih čaša i 'čuda' koje se naočigled događalo pred vašim očima iz te obične male sjemenke. I onda te 'famozne' supke, koje su sadržavale hranu za klicu, koja je čudnovato napredovala. Svatko od nas je morao donijeti svoju čašicu s grahom, koju smo stavili na prozorsku dasku u učionici i onda iz dana u dan pratili razvoj.

Sjećam se ponosa na biljčicu iz moje čašice, koja je prilično dobro napredovala. Supke su se iz dana u dan smanjivale, a ona je izvrsno napredovala. Bio sam uvjeren da je moja biljčica čarobna i ako se budem dobro brinuo za nju, doseći će oblake i ja ću se popeti po njoj u nebo. Odjednom je rast stao, a biljčica je počela venuti, unatoč redovitom zalijevanju. Bio sam prilično razočaran svojim prvim pokušajem vrtlarenja, posebice jer sam sav bio u priči o Janku i čarobnom grahu. Nekako sam potisnuo to razočaranje i iako volim jesti grah, nekako ga dan danas izbjegavam uzgajati. Prijatelj i njegov klinac su me podsjetili na to iskustvo pa sam vam odlučio u ovom broju nešto više napisati o grahu i njegovim sortama, koje možete pronaći kod nas.

Grah (lat. Phaseolus vulgaris) jednogodišnja je biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Potječe iz Srednje i Južne Amerike gdje su ga uzgajali Indijanci prije više od 8000 godina. Oni su već uočili promjene koje biljka graha ostavlja za sobom u tlu, pa su ga nerijetko uzgajali kao predusjev drugim kulturama ili zajedno s kukuruzom i bundevama. Naime, na korijenu svih mahunarki stvaraju se kvržice u kojima se nalaze bakterije koje vežu slobodni dušik iz zraka, pretvaraju ga u aminokiseline, iz kojih se opet izgrađuju bjelančevine. Na taj način biljka graha obogaćuje tlo dušikom koji pospješuje rast drugih kultura. Smatra se da je grah kao biljka u Europu donesen u 16 stoljeću. Ima specifičnu, tanku, uspravnu stabljiku. Visina stabljike ovisi o sorti. U pravilu razlikujemo visoke i niske sorte. Niske uglavnom narastu 60-ak centimetara u visinu, dok visoke mogu doseći tri metra. Međutim, danas se negdje spominju i 'poluvisoke' sorte.

NISKE SORTE GRAHA:

Stabljike dosežu visinu do 60 centimetara.

1. NISKI RANI SMEĐI PROŠARANI

Starinska vrsta graha koja se koristi i kao svježe zrno i suh. To je vrlo rodna rana niska vrsta graha - ne treba potporanj za rast. Uzgaja se kao i sve ostale 'klasične' vrste graha.

2. NISKI ŽUĆKASTI STARINSKI

Starinska sorta graha.

3. NISKI ŽUĆKASTI 2 - STARINSKI

Specifičan po ujednačenoj žutoj boji zrna.

4. NISKI CRVENO-ROZI

5. NISKI CRNI KORNJAČA

Starinska sorta niskog graha. Nešto sitnijeg zrnja od klasičnog graha. Cvate ljubičasto. Nezrele mahune i sjemenke su ljubičaste, sjeme zrenjem poprima crnu boju. Smatra se ljekovitom vrstom graha, koja se preporučuje dijabetičarima jer smanjuje razinu šećera. Bogat je antioksidantima. Voda u kojoj se kuha ovaj grah postaje tamna. Smatra se izrazito ljekovitom pa se nerijetko sama juha na Kubi servira zasebno s bijelom rižom.

6. NISKI BIJELI BISERAC

Grah biserac ili 'ričet grah' starinska je vrsta graha sitnijih bijelih zrna. Najčešće se pripremao s ričetom, prema čemu je i dobio drugi naziv.

POLUVISOKA SORTA:

CRNOOKICA - lat Vigna unguiculata subsp. Unguiculata

Potječe iz Azije. Naziv je dobio po specifičnom izgledu zrna. Svijetle je bijele do žućkaste boje s malom crnom točkom. Kako je ovo azijska vrsta graha (vigna), po rastu i izgledu je malo drukčiji od klasičnih vrsta graha. Mahune su mu duge, okrugle, s dosta zrna u njima. Zrna su nešto sitnija od klasičnog graha. Smatra se poluvisokom sortom. Naime, potrebni su mu potpornji, ali ne moraju biti toliko visoki kao za visoke sorte.

VISOKE SORTE GRAHA:

Stabljike dostižu visinu do tri metra, zbog čega im je potreban čvrst oslonac pa se moraju nakoliti, odnosno uz stabljiku postaviti štapovi uz koje se biljka prihvaća i ovija. Važno je da prilikom postavljanja štapova imate na umu da će biljka prilikom stvaranja mahuna 'otežati', tako da ti štapovi doista moraju biti čvrsti i dobro utisnuti u zemlju kako bi pod teretom zadržali formu stabljike.

1. VISOKI SMEĐE PROŠARANI

Visoka sorta koja iznimno bujno raste i zahtijeva dobre potpornje.

2. VISOKI TREŠNJEVAC RANI

3. VISOKI TREŠNJEVAC KASNI

4. VISOKI OKRUGLI BIJELI RIČET

5. VISOKI STARINSKI ŽUĆKASTI

6. VISOKI BIJELI STARINSKI

7. ZELENČEK

Starinska sorta graha s nešto krupnijim i čvršćim sjemenkama. Izvrstan za pripremu jela 'gravče na tavče'.

BRANJE I SKLADIŠTENJE SJEMENA

Mahune graha se beru kada se pritiskom prstiju mogu rastvoriti. Važno je da ih berete redovito jer na taj način potičete stvaranje novih. Nakon branja treba ih pravilno skladištiti. Ako to ne napravite na pravilan način, mogli biste se neugodno iznenaditi nekoliko mjeseci nakon berbe kad u posudi s grahom ugledate mnoštvo crnih kukaca i rupe u zrnima. Riječ je o nametniku grahovu žišku - lat. Acanthoscelides obtectus.

To je insekt veličine 3,5-4,5 mm, crne boje i prekriven sitnim dlačicama. Ženka odlaže jajašca u poluzrele mahune već na vrtu. Češće napada niske sorte graha. Iako grahov žižak ne uništava klicu graha i on ne gubi klijavost, ne preporučuje ga se sijati radi potencijalne zaraze polja grahovim žiškom. A nije privlačan ni za jelo. Protiv grahova žiška trebate djelovati odmah nakon branja i sušenja graha.

Prije skladištenja dobro osušite grah pa ga stavite na par dana (barem 48 sati) u zamrzivač. Naime, žišci u svim fazama razvoja ugibaju pri temperaturi od -18 °C. Važno je da temperatura bude dovoljno niska kako ličinke ne bi preživjele. Nakon zamrzavanja dodatno osušite grah na suncu i spremite ga na suho mjesto. Važno je da ga dobro osušite kako zbog vlage ne bi izgnjilio. Možete ga skladištiti u staklenkama ili papirnatim vrećicama. Tako tretirani grah zadržat će svoju klijavost i možete ga bez problema posijati iduće proljeće.

GRAH KAO LIJEK

Grah je i vrlo ljekovita namirnica. Smatra se da štiti od raka, posebno od raka dojke i debelog crijeva, jača imunitet, uspostavlja hormonsku ravnotežu kod žena i pomaže u menopauzi, smanjuje razinu kolesterola i šećera u krvi pa na taj način pomaže kod dijabetesa.

GRAH KAO SUPERHRANA

Koriste se nezrele mahune ili zrele sjemenke. Visokokalorična je namirnica jer sadrži veliku količinu bjelančevina (26 posto) i ugljikohidrata (52 posto) te gotovo sve esencijalne aminokiseline pa je dobra zamjena za meso. Zbog toga je dugo glasio kao 'meso siromaha'. Ne sadrži gluten pa je prihvatljiva namirnica za oboljele od celijakije.

Da bi se spriječile probavne tegobe koje grah izaziva, odnosno ljuska graha koja je bogata sirovim vlaknom, pektinskim i drugim teško probavljivim spojevima, može se koristiti bez ljuske (pasirani). Preporučuje se namakati ga u vodi nekoliko sati prije kuhanja te ga kuhati s mirodijama koje pomažu protiv nadutosti: kim, timijan, mažuran, lovor i slično. Obavezno se mora prokuhati jer je sirov grah otrovan.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media