Više od stoljeća i pol stoji u Adamovcu, pamti generacije njegovih stanovnika, a njezina se priča isprepleće i s jednom od najvažnijih figura kajkavske književnosti. Domjanićeva murva danas nije samo stablo impresivne starosti, već živi dio kulturne memorije ovoga kraja. Sada bi mogla ponijeti i titulu Hrvatskog stabla 2026. godine.

Bijela murva iz Adamovca zagrebački je predstavnik među četiri finalista ovogodišnjeg izbora, a hoće li osvojiti titulu odlučit će građani. Javno internetsko glasanje traje do 30. rujna, pri čemu svaki posjetitelj može glasati samo jednom, piše Zastita-prirode-dnz.hr.

Stablo povezano s Dragutinom Domjanićem

Procjenjuje se da je murva stara više od 150 godina, no njezina posebnost ne leži samo u dugovječnosti. Stablo je snažno povezano s Dragutinom Domjanićem i njegovim zavičajem, a pojavljuje se i u pjesnikovim stihovima.

Ove se godine obilježava i 150 godina od Domjanićeva rođenja, pa je ulazak stabla iz njegova rodnog kraja u finale izbora dobio dodatnu simboliku.

Murva je tijekom desetljeća postala svojevrsni čuvar sjećanja na pjesnika i kajkavsku kulturnu baštinu. U parku koji je okružuje nalazi se Domjanićeva bista, a upravo se ondje svake godine održavaju Domjanićeve noći.

Njezina krošnja i danas je mjesto susreta književnosti i prirode. Pod murvom se održava pjesnički festival „Pod murvu na Krče“, na kojem se okupljaju kajkavski pjesnici iz različitih dijelova Hrvatske i nastavlja njegovati kajkavska književna i kulturna tradicija.

Konkurencija stiže iz Opuzena, Rijeke i s Korčule

Domjanićeva murva nije jedino stablo s posebnom pričom koje se ove godine bori za naslov. U finalu su još tri kandidata iz različitih dijelova Hrvatske, a svaki iza sebe ima zanimljivu lokalnu povijest.

U Opuzenu se nalazi Maslina želja, stara približno 40 godina. Raste iza crkve, a ime duguje božićnom običaju tijekom kojeg ljudi na njezine grane ostavljaju poruke sa svojim željama. U njezinoj neposrednoj blizini nalazi se i najveća kamena klupa na svijetu.

Rijeka u izbor ulazi s Platanom koja spaja. Raste na Delti, uz Spomenik oslobođenja, a posađena je oko 1955. godine. Procjenjuje se da danas ima približno 70 godina. Njezina simbolika proizlazi ponajprije iz lokacije – raste na prostoru nekadašnje granice Rijeke i Sušaka te je s vremenom postala simbol povezivanja i zajedništva.

Najstariji među finalistima mogao bi biti hrast crnika iz Račišća na otoku Korčuli. Česmina Račišće raste u samom središtu mjesta, neposredno uz more, a procjenjuje se da ima oko 200 godina. Pod njezinom su se krošnjom okupljale generacije stanovnika, zbog čega se danas smatra važnim dijelom prirodnog, ali i povijesnog identiteta mjesta.

Glasati se može do kraja rujna

O tome koje će od četiri stabla ponijeti titulu Hrvatskog stabla 2026. odlučuje se javnim internetskim glasanjem koje je počelo 1. rujna i traje do 30. rujna 2026. godine.

Glasati se može jednom, a organizatori tijekom trajanja izbora ne prikazuju trenutačni poredak kandidata. Rezultati će biti poznati nakon završetka glasanja, dok je proglašenje pobjedničkog stabla predviđeno tijekom listopada.

Za Zagreb je ovogodišnji izbor tako prilika da u prvi plan dođe jedno stablo koje je mnogo više od botaničke zanimljivosti. Domjanićeva murva već više od 150 godina dio je Adamovca, njegova krajolika i kulturne memorije, a sada ima priliku postati i Hrvatsko stablo 2026. godine.