​Marica vrtlarica

Brzo i lako do zdravog cvijeća u vrtu: Možete sve ako se pridržavate nekoliko osnovnih pravila

Unsplash
 Tania Miron
​Marica vrtlarica pokazuje osnove na koje treba obratiti pozornost kod zasnivanja trajnog cvjetnjaka

San mnogih je raskošni i mirisni višegodišnji vrt u kojem uvijek nešto cvjeta, od prvih znakova proljeća do posljednjih dana jeseni. Donosimo provjerene trikove kako to uistinu i ostvariti

Svi smo se barem jednom našli u situaciji užasnog, praznog dvorišta ispunjenog korovom i trajnicama koje nam se ne sviđaju. Ili još gore, pokušali ste zasaditi cvjetnjak iz snova, ali nije baš ispalo onako kako ste zamislili.

Ono što zapravo želite je višegodišnji vrt u kojem uvijek nešto cvjeta, od prvih znakova proljeća do posljednjih dana jeseni, zar ne? Budimo iskreni, želite dvorište u kojemu možete zaista biti ponosni na svoje rezultate.

Ponekad možete zapeti u kolotečini, u moru informacija i zapitati se kako održavati svoj vrt lijepim tijekom cijele godine. Jeste li u potrazi za biljkama koje su idealne za vaš teren? Ili jednostavno želite saditi ono što vam se sviđa? Ne želite biti rob pljevilice, okapanja i svakodnevnog zalijevanja? Zapravo, možete sve ako se pridržavate nekoliko osnovnih pravila prilikom zasnivanja novog cvjetnjaka.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Osnova na koju treba obratiti pozornost kod zasnivanja trajnog cvjetnjaka jest usredotočiti se na lišće biljaka, a ne na cvijeće. Možda zvuči pomalo čudno jer govorimo o cvjetnjaku gdje bi naglasak trebao biti na cvijeću, a ne na lišću. Odlaskom u vrtni centar najčešće biramo biljke upravo zbog cvijeta, ali kad ih posadimo u vrt, vrlo brzo ocvatu i postanu poprilično neugledne.

Zato je zapravo naglasak na lišću. Lišće je ono što daje ljepotu. Postoji bezbroj prekrasnih biljaka koje daju predivne boje čak i kada ne cvjetaju. Jedna od najvećih prednosti uzgoja trajnica u vašem vrtu umjesto jednogodišnjeg cvijeća jest što trajnice - traju, ali loša je strana što takvo cvijeće cvjeta samo kratko vrijeme.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Krenimo redom. Rahlo, dobro drenirano i plodno tlo temelj je svakog cvjetnjaka. Ovisno o veličini gredice, birajte i prikladne biljke. Osnovno je pravilo - pozadina se popunjava visokim biljkama, u sredini se sade biljke koje rastu u širinu, a uz sam rub gredice sade se niske biljke, odnosno one koje popunjavaju podnožja okolnih biljaka.

Kada govorimo o sadnji cvjetnjaka, prvo je pravilo napuniti ga sa što više biljaka. Najčešća pogreška koju čine vrtlari jest sadnja pokoje biljke, znatno udaljene jedne od druge, te punjenje gredica s previše malča. Naime, biljke koje su posađene gušće same će istisnuti konkurentske korove, a previše dodanog malča spriječit će nužan protok zraka do korijena novoposađenih mladica. Tu je još jedna prednost guste sadnje: lišće biljaka pomaže u očuvanju vlage u tlu, što rezultira manjom brigom oko zalijevanja.

Gusta sadnja ne znači da morate potrošiti pravo bogatstvo. Kod odabira se radije odlučite za trajnice koje ćete prve godine saditi nešto rjeđe, uz malo više malča, ali ćete ih već sljedeće godine podijeliti i tako razmnožiti po gredici.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Želite li brzorastući cvjetnjak koji zamamno izgleda na dijelu vrta koji je cijeli dan na suncu, tada je za onu visoku, pozadinsku biljku dobar odabir jednodnevni ljiljan. Danas se u ponudi mogu pronaći, osim klasične narančaste, i žuta, boja vina te šareni miks. Već sljedeće sezone biljka će se raširiti i biti spremna za razmnožavanje.

Biljka koja raste u širinu u ovoj priči je hosta. Iako je općepoznato pravilo da je hosta biljka koja traži vlagu i sjenu kako bi rasla te da uopće nema šanse opstati na suncu, pravilan odabir sorte - one svijetlog lista, sjena jednodnevnog ljiljana te zaštita korijena vlatima trave učinit će prividan hlad i djelomičnu zaštitu od sunca. I ona brzo raste pa će već sljedeće godine znatnije popuniti gredicu.

Spomenute biljke su veliki potrošači vode, pa kako je onda moguće da uopće rastu na izravnom suncu? U ovom slučaju ne koristimo navodnjavanje, nego u rupu za sadnju, ispod samog korijena biljke, dodajemo vrtlarsku kamenu vunu koja će zadržavati vlagu, naročito tijekom prve sezone. Osim kamene vune, vlaga će se zadržati i malčiranjem.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Što je s puževima kojima su nježne biljke cvjetnjaka omiljena poslastica?

Najveći napasnici svakog cvjetnjaka su zasigurno puževi. Gotovo u jednoj noći mogu uništiti sav trud. Njima je najsigurnije doskočiti pravilnim odabirom malča. Sijeno ili slama, osim što u cvjetnjaku izgledaju poprilično neuredno, zapravo će biti samo dobra podloga za njihovo gniježđenje. Najezdu puževa spriječit će nešto što im se lijepi za “stopalo” i ometa ih u pohodu, a ujedno ne šteti samim biljkama. Iz tog razloga bolji je odabir malča u obliku kore drva ili piljevine.

Kako pravilno malčirati cvjetnjak?

Pogreška kod malčiranja je postavljanje nedovoljno debelog sloja. Deblji sloj ne samo da suzbija korov, nego i pomaže u očuvanju vlage. Kada govorimo o debljem sloju, on bi trebao biti pet do sedam centimetara.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Kako odabrati malč za svoj cvjetnjak?

Znati odabrati i primijeniti malč na cvjetnjaku dobra je navika za očuvanje izgleda i zdravlja vašeg cvjetnjaka. Ali, što je zapravo malč? Malč je bilo koji materijal koji se koristi za pokrivanje površine tla.

Kada primijeniti malč?

Najbolje vrijeme za primjenu malča je rano proljeće prije nego što vaše trajnice na njima previše narastu. To olakšava njegovu primjenu i ograničava štetu na biljkama. Međutim, malč možete primijeniti bilo kada tijekom godine.

image
Vrtlarska kamena vuna stavlja se ispod samog korijena biljke i zadržavat će vlagu, naročito tijekom prve sezone
Berislava Picek/ CROPIX

Kada zalijevati biljke?

Pravilo je vrlo jednostavno: biljke se zalijevaju rano ujutro ili kasno popodne, osobito u vrijeme vrućih ljetnih dana. Kod zalijevanja je važno pripaziti da se hladnom vodom ne polijevaju listovi, koji su najosjetljiviji na temperaturne razlike zraka i vode iz slavine.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Što je s prihranom?

Iako je mišljenje mnogih vrtlara da se zapravo trajnice u cvjetnjaku ne trebaju redovito prihranjivati jer same crpe energiju iz tla, prihrana je ipak potrebna. Ovisno o odabiru biljaka, u ovom slučaju onih lisnatih, koristi se i prikladno gnojivo. Peletirana gnojiva s većim udjelom dušika (oznaka na pakiranju npr. 20-10-10) potaknut će stvaranje lisne mase i samim time jače, veće i ljepše biljke. Gnojiva s većim udjelom kalija (npr. 10-10-20) pogodna su za cvjetne grmove.

Tijekom prvih sezona novozasnovani cvjetnjak možete oplemeniti s nekoliko jednogodišnjih cvjetnica koje će, prema vašem ukusu, ipak dodati onu notu šarenila koja mu nedostaje dok ne naraste do željene veličine.

Iako je to najteži dio, sada vam samo preostaje čekati da biljke narastu i uživati u njihovoj ljepoti, ali i diviti se sebi kako ste uspjeli u naumu zasnivanja novog, zanosnog cvjetnjaka.

Šareno... o da!

Tijekom prvih sezona novozasnovani cvjetnjak možete oplemeniti s nekoliko jednogodišnjih cvjetnica koje će unijeti malo potrebnog šarenila

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. studeni 2024 13:27