Blitva je jedna od onih skromnih biljaka koje nikada nisu tražile puno pažnje, a zauzvrat daju gotovo nevjerojatno mnogo. U mediteranskim vrtovima uzgaja se generacijama, na tržnicama je prisutna gotovo tijekom cijele godine, a u kuhinji je podjednako dobrodošla u jednostavnom tanjuru s maslinovim uljem i češnjakom kao i u složenijim jelima.
Iza njezina pomalo neuglednog izgleda krije se zanimljiva povijest. Blitva pripada vrsti Beta vulgaris, a njezina se povijest povezuje s područjem Mediterana. Njezina se povijest može pratiti do Sicilije, odakle je tijekom vremena stekla popularnost među mediteranskim kuharima i proširila se Europom, piše chhs.colostate.edu.
S vremenom su nastale različite sorte, među kojima su i one s izrazito obojenim peteljkama. Danas se mogu pronaći zelene sorte, ali i one s crvenim, ružičastim ili drugim intenzivno obojenim stabljikama, pa blitva može biti jednako dekorativna koliko je korisna u kuhinji, navodi University of Maryland Extension.
Blitva je osobito snažno povezana s mediteranskom kuhinjom, gdje se priprema na jednostavne načine koji ističu njezin okus. Jedan od klasika je blitva s krumpirom, maslinovim uljem i češnjakom – jelo koje pokazuje koliko dobra namirnica ne treba mnogo dodataka.
Zašto je blitva toliko dobra?
Blitva je hranjivo lisnato povrće koje može biti vrijedan dio raznolike prehrane. Sadrži vitamine i minerale te različite biljne spojeve, a pritom je niskokalorična.
Posebno je zanimljiva zbog vitamina K, vitamina C i drugih mikronutrijenata. No, kao i kod drugog povrća, njezinu vrijednost najbolje je promatrati kao dio raznolike i uravnotežene prehrane, a ne kao zamjenu za bilo koju namirnicu ili lijek.
Osim listova, jestive su i mesnate peteljke. Mogu se pripremati zajedno s listovima ili zasebno, a teksturom mogu podsjećati na stabljike drugog lisnatog povrća. Colorado State University navodi i da su se u 19. stoljeću listovi počeli odvajati od središnje peteljke prije kuhanja kako bi se ublažila njihova gorčina.
Biljka koja ne traži savršene uvjete
Jedna od najvećih prednosti blitve jest to što nije osobito zahtjevna. Može uspijevati na sunčanom položaju, ali podnosi i djelomičnu sjenu. Za najbolji rast preporučuje se šest do osam sati izravne sunčeve svjetlosti dnevno.
Tlo treba biti kvalitetno i dobro drenirano, a biljci treba osigurati ravnomjernu opskrbu vlagom. Tijekom sušnih razdoblja potrebno ju je zalijevati dublje i redovito.
Blitva je pritom odličan izbor za one koji žele povrće koje se može brati postupno. Ne morate iščupati cijelu biljku kada vam treba za ručak – dovoljno je ubrati vanjske listove, dok središte biljke nastavlja stvarati nove.
Kako uzgojiti vlastitu blitvu?
Blitvu možete uzgojiti izravnom sjetvom u vrt, a sjeme se može posijati u rano proljeće ili krajem ljeta. Može se uzgojiti i iz presadnica koje se započinju u zatvorenom prostoru nekoliko tjedana prije presađivanja u vrt.
Sjeme se sije plitko, a nakon nicanja biljke treba prorijediti kako bi imale dovoljno prostora za razvoj. Preporučeni razmak između biljaka je približno 20 do 30 centimetara.
Ako želite produljiti razdoblje berbe, možete napraviti nekoliko manjih sjetvi. Blitva može početi davati urod otprilike 50 do 70 dana nakon izravne sjetve, ovisno o uvjetima uzgoja.
Tijekom uzgoja važno je održavati tlo ravnomjerno vlažnim, osobito tijekom sušnih razdoblja. Malč može pomoći u zadržavanju vlage i smanjenju nicanja korova.
Berite samo ono što vam treba
Jedna od najvećih prednosti blitve u kućnom vrtu jest upravo način berbe. Mlade listove možete brati dok su još nježni i koristiti ih svježe, primjerice u salatama. Veći, zreliji listovi mogu se nasjeckati i pirjati, a mesnate peteljke također su jestive.
Za kontinuiranu berbu nemojte odjednom ukloniti cijelu biljku. Vanjske listove odrežite iznad središta biljke, čime joj omogućujete da nastavi stvarati nove. Prema preporukama University of Maryland Extensiona, rezanje listova oko pet centimetara iznad krune može potaknuti stvaranje novih, mladih listova.
Blitva se može brati sve do pojave mraza, ovisno o uvjetima i klimi.
Ne traži puno, a vraća višestruko
Upravo je ta mogućnost višekratne berbe jedan od razloga zbog kojih je blitva toliko zahvalna biljka za kućni vrt. Ne treba joj savršeno uređen povrtnjak ni komplicirana njega. Uz dovoljno svjetla, kvalitetno tlo i redovitu vlagu može vas dugo opskrbljivati svježim listovima.
A kada jednom uberete vlastitu blitvu iz vrta i stavite je na stol, teško je ne razumjeti zašto je ova jednostavna mediteranska biljka stoljećima ostala toliko prisutna u kuhinji.
Od salate i juha do pita, tjestenine, rižota ili klasične kombinacije s krumpirom, češnjakom i maslinovim uljem, blitva je dokaz da najjednostavnije biljke često imaju najviše za ponuditi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....