Sredinom jeseni kiše postaju sve češće i tolikog su intenziteta da nerijetko potpuno prekriju asfalt i tlo vodom. To stvara idealne uvjete za pojavu akvaplaninga, jedne od najopasnijih situacija koje se mogu dogoditi za upravljačem automobila.
Treba imati na umu da je vožnja još opasnija kada samo pada kiša jer na mokrim cestama vozilo gubi prianjanje, što negativno utječe i na trakciju, ubrzavanje i kočenje. U potonjem slučaju, automobilu treba više metara nego inače da se zaustavi, što često znači da se vozači ne mogu zaustaviti na vrijeme i dolazi do nesreća. Stručnjaci navode, da kada pada kiša, rizik od nesreće je do 70 posto veći.
Ipak, najopasnija situacija koja se može dogoditi za upravljačem uzrokovana kišom je akvaplaning. Ali. što je to? Akvaplaning se javlja kada guma nije sposobna dovoljno brzo odvesti vodu s ceste, bilo zbog njezine količine, bilo zato što se kreće prebrzo, bilo zato što je šara manja nego što bi trebala biti (ne smije biti manja od 1,6 mm), ili zbog nedostatka tlaka u gumi.
U tom trenutku guma više nije u izravnom kontaktu s asfaltom, pa automobil počinje kliziti po sloju vode, što dovodi do gubitka kontrole i nereagiranja vozila na naredbe koje mu daje vozač.
Najvažnije je da proklizavanje odmah prepoznate i pravilno reagirate. Znakovi koji vam kažu da je nastupilo proklizavanje prvenstveno su brže okretanje pogonskih kotača i glasniji motor (odnosno brzo povećanje okretaja motora), lagan i neučinkovit upravljač te zanošenje stražnjega dijela vozila, a kod suvremenih automobila pale se alarmne žaruljice sustava stabilnosti. Ako se auto počne zanositi, često ćete osjetiti njegovo reagiranje (u obliku nagloga kočenja i popravljanja smjera).
Morate pokušati ostati mirni i ponašati se na sljedeći način: morate držati upravljač čvrsto, tako da automobil prati svoju putanju, jer bi skretanje dovelo do većeg gubitka kontrole. Nemojte naglo kočiti jer se kotači mogu blokirati. Podignite nogu s papučice gasa postupno tako da smanjite brzinu - kotači će uspostaviti kontakt s asfaltom i ponovno ćete steći kontrolu nad automobilom.
Ali prije svega, preventiva je vrlo bitna: najviše možete učiniti ako na mokroj površini pravilno smanjite brzinu vožnje, ako na automobilu imate kvalitetne gume s dovoljno dubokim žljebovima i pažljivo pratite stanje na cesti.
Nemojte zaboraviti: ako su gume koje imate na vozilu pohabane, manje učinkovito raspršuju vodu i prije se javlja proklizavanje. Razlika u brzini kod koje nastupa proklizavanje između nove i napola istrošene gume iznosi od 7 do 10 kilometara na sat, a kod dubine profila ispod 4 milimetra ta se razlika počinje još brže povećavati.
Ukratko
Kad zaključite da se javilo proklizavanje, kao prvo, nemojte paničariti.
Ostanite mirni i izbjegavajte žestoke pritiske na kočnicu.
Polako popuštajte papučicu gasa, obruč upravljača zadržite u položaju prije proklizavanja i pratite ponašanje automobila.
obruč upravljača zadržite u položaju prije proklizavanja i pratite ponašanje automobila
Nipošto nemojte izbezumljeno okretati upravljač. Kada prednji kotači opet uspostave kontakt s cestom, ako budu okrenuti prema van, jako će povući auto, a to može prouzročiti gubitak prianjanja osobito stražnjega dijela vozila.