Citroën, Peugeot i DS povećali su tržišni udio s lanjskih 4,5% na ovogodišnjih 6,7%, što nam je bio dobar povod za razgovor s Tomislavom Miletićem, direktorom njihova hrvatskog zastupništva.
- Koji su novi modeli Citroëna, Peugeota i DS Automobiles, kao i glavni ciljevi kompanija za 2024.?
Kalendar lansiranja novih modela za ove tri marke iznimno je bogat i većim dijelom raspoređen na drugo polugodište. Sve započinje već sredinom lipnja kada na naše tržište stiže novi Peugeot 3008, prvi SUV fastback model profinjenih linija, opremljen novom instrumentnom pločom Peugeot Panoramic i-Cockpit®, posljednje generacije. Ovaj model nastao je na novoj platformi grupacije Stellantis - STLA Medium - koja marku odvodi na još višu razinu. Odmah nakon ljeta, početkom rujna, marka Citroën će tržištu predstaviti novi Citroën C3, prvi europski električni cjenovno pristupačan automobil, na određeni način simbol renesanse ove marke, razvijen na tzv. Smart Car Platformi. Njemu će se početkom četvrtog kvartala pridružiti broj veći, Citroën C3 Aircross, model koji nudi čak 7 sjedala, što je svakako specifičan uspjeh u B segmentu. Otprilike u istom terminu se modelu Peugeot 3008 pridružuje novi Peugeot 5008, veliki SUV više klase sa 7 sjedala i s elegantnim, ali robusnim linijama i kao u modelu 3008, novom instrumentnom pločom Peugeot Panoramic i-Cockpit®. U nešto širim vremenskim okvirima, naša premium marka DS Automobiles je na putu da postane isključivo električna marka i svi modeli predstavljeni od 2024. bit će “isključivo 100% električni”, koristit će platformu EMP2, kao i kompaktne baterije na potpuno novoj platformi STLA M/Medium. Tako će krajem ove godine, DS Automobiles ojačati svoju ponudu uvođenjem potpuno električne verzije DS 4. Valja napomenuti da je DS Automobiles ujedno prvi proizvođač koji je integrirao Chat GPT kao standard u nove modele!
- Koje su najvažnije karakteristike novih modela?
Za početak, riječ je potpuno novim platformama na kojima su ovi modeli razvijeni, ne bi li što bolje odgovorili na zahtjeve kupaca i korisnika. Tu prije svega mislim da su ove platforme razvijene kako bi podržale električne, ali i učinkovite termičke motore. Tako je, na primjer, novi Peugeot 3008 razvijen na inovativnoj platformi osmišljenoj da u najvećoj mjeri ispuni sve najvažnije kriterije kupaca: doseg (do 700 kilometara), vrijeme punjenja (do 30 minuta), užitak u vožnji, performanse, učinkovitost te povezane usluge i funkcije (planiranje putovanja, pametno punjenje, ažuriranja „over the air“). Gama modela temeljit će se na dvjema razinama opreme, Allure i GT, kao i tri posve električna pogona (210 KS standard range, 230 KS long range i 320 KS AWD s pogonom na sve kotače). S druge pak strane, u ponudi će biti i termički hibridni pogon (136 KS), odnosno plug in hibridni pogon (195 KS). Kako sam već prethodno istaknuo, novi 3008 i 5008 opremljeni su novim PANORAMIC I-COCKPIT® instrumentnom pločom i središnjim dodirnim zaslonom integriranima u zakrivljeni panoramski zaslon, koji čini jedinstveni 21-inčni zaslon visoke razlučivosti i proteže se s lijeve strane armaturne ploče do središnje konzole.
Kada govorimo o novim modelima Citroën C3 i Citroën C3 Aircross, marka Citroën je ostala vjerna svojim korijenima i ponudila savršene odgovore na nova pitanja kupaca. Naime, Citroën kroz ova dva modela nudi najbolju udobnost u klasi, obzirom da su opremljeni već otprije hvaljenim Citroën Advanced Comfort® ovjesom, uparenim s novim stilom Citroën Advanced Comfort® sjedala. Novi, električni Citroën ë-C3 i ë-C3 Aircross opremljeni su baterijom od 44 kWh, koja omogućuje doseg do 320 kilometara (WLTP) i DC brzo punjenje snagom od 100 kW. Kapacitet baterije od 20 do 80 posto postiže se u samo 26 minuta. Vodilo se računa i o opremi, pa tako ovi modeli iznenađuju opsežnim portfeljem opreme i pametnim rješenjima, uključujući potpuno novi C-ZEN LOUNGE, inovativni pristup koji ponovno osmišljava kontrolnu ploču. I za kraj ono najbitnije, kada govorimo o novom ë-C3: riječ je o prvom europskom cjenovno pristupačnom električnom modelu, pod geslom „Value for money“, čija misija je da potpunu električnu mobilnost učini dostupnom svima. Za one koji se iz objektivnih razloga nisu odlučili uključiti u električnu mobilnost, novi Citroën C3 bit će dostupan i s termičkim motorima od 100 KS te blagohibridnom izvedbom iste snage.
Kada pak govorimo o DS modelima, treba istaknuti da DS Automobiles čine vozila izvanredne tehnologije i profinjenosti, kao i tehničkih značajki savršeno skrojenih prema željama kupaca. Tako je novi DS 4 E-Tense opremljen elektromotorom snage 215 KS, dok je kapacitet pogonske baterije 60 kW, što osigurava doseg do čak 450 kilometara!
- S obzirom na inflaciju i ekonomsku krizu – kakav je trenutno odnos kupaca prema automobilima? Je li pala prodaja luksuznijih modela?
Od početka ove godine prodaja novih automobila u Hrvatskoj je porasla gotovo 18% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je tržište premium automobila poraslo za čak 10%! Valja istaknuti da ovaj rast dolazi nakon što je ukupno tržište putničkih i lakih komercijalnih vozila prošle godine zabilježilo rast od gotovo 30% u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, koliko god ove brojke bile ohrabrujuće, treba napomenuti da, iako oporavljena, prodaja novih automobila u Hrvatskoj prošle godine još uvijek nije došla na razinu pred COVID-ne 2019. godine. U prva tri mjeseca ove godine, prodaja novih automobila je u prosjeku bila veća 25% nego u istom razdoblju 2019. godine, no u nastavku, točnije u travnju i svibnju je taj omjer negativan, pa treba pričekati nastavak godine da vidimo u kojem smjeru će biti orijentirani pokazatelji. Kada govorimo o inflaciji, odnosno porastu cijena, činjenica je da je kroz protekle tri godine svjetska gospodarska kriza, koja se očitovala i kroz nabavu elektroničkih i ostalih komponenti potrebnih za proizvodnju automobila, uzrokovala dramatičan rast cijena automobila. Ipak, stabilizacija nabavnih lanaca i dobavljača, omogućila je da u zadnje vrijeme dođe do popuštanja pritisaka na cijene novih automobila. Koliko će ovo popuštanje potrajati, teško je prognozirati s obzirom na to da se od proizvođača automobila očekuje da na temelju CAFE standarda (Corporate Average Fuel Economy) u narednim godinama dodatno smanje emisije CO2, što će biti moguće samo kroz razvoj novih tehnologija, a što za sobom povlači veća ulaganja u razvoj i istraživanje. Samo za podsjetnik, CAFE pokazatelj je na snazi od 2015., s početnom stopom emisije od 130 g/km CO2. Od 2021. prag je spušten na 95 g/km CO2, a od 2030. će ovaj prag biti spušten na 50 g/km, što pretpostavlja tehnološku prekretnicu u zadovoljavanju standarda koji s godinama postaju sve drastičniji. Suočeni s prijetećim regulatornim zidom elektrifikacija modela je povećana u hibridnom, plug-in i električnom načinu rada. I to s dobrim razlogom. Inače, sljedeće smanjenje praga na 81 g/km planirano je za 2025., odnosno za šest mjeseci... Prekorači li se limit, svaki gram viška naplaćuje se 95 eura, za svaki automobil registriran tijekom godine. Da zaključim, vrlo izazovno će biti uskladiti očekivanja kupaca, ekološke ambicije i ekonomske postulate poslovanja.
- Koliko se tržište automobila promijenilo otkako je Hrvatska u EU? I kakvo je ono danas?
Hrvatsko tržište je svakako zrelije, ali nažalost, kao i u nekim drugim segmentima, tako i ono zaostaje za razvijenim EU tržištima. Generalno, naše tržište je i dalje većim dijelom orijentirano na prodaju tvrtkama, iako je proteklih godina prodaja fizičkim osobama u porastu. Naravno, na tržištu su novi modeli, nove siluete modela, ali i nove marke automobila, što isto tako utječe na promjene. Ono što se, nažalost, nije promijenilo jest zastarjeli fiskalni okvir, odnosno porezno opterećenje pri kupovini automobila. Posebni porez na motorna vozila, svima dobro poznati PPMV guši prodaju novih automobila, te nama trgovcima sve češće, a naročito od uvođenja eura, zadaje glavobolju zbog usporedbi cijena s ostalim EU zemljama u okruženju. Doista je teško našim kupcima objasniti zašto su automobili jeftiniji u, na primjer, Italiji ili Sloveniji, no niže stope PDV-a i niži porezi, uz naravno, veći BDP po stanovniku rezultira time da se u tim zemljama prodaje više novih automobila i time potiče poslovanje trgovaca i servisera, usput povećava sigurnost u prometu, a smanjuje se emisija CO2.
- Koliki je interes za električnim automobilima u Hrvatskoj? Jesmo li u korak s Europom i svijetom?
Kada govorimo o prodaji električnih automobila, Europu slobodno možemo podijeliti na najmanje dva dijela: sjeverni s visokim udjelom prodaje električnih automobila i južni u kojem klimatski, gospodarski, sociološki, društveni i ostali faktori utječu na još uvijek znatno ograničen udio tih automobila. Zanimljivo, ali ako sam u prethodnom pitanju konstatirao razlike između oporezivanja prodaje automobila u Italiji i u Hrvatskoj, onda u ovom dijelu mogu potvrditi da smo vrlo slični. Dok je u Italiji udio prodanih novih električnih vozila manji od 4%, u Hrvatskoj je on samo 2,4%, u prvih 5 mjeseci ove godine. Ova brojka će vjerojatno biti nešto veća do kraja godine, s obzirom na sredstva koja je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (konačno) izdvojio ove godine. Kad je riječ o tim sredstvima, pozdravljam inicijativu Fonda, ali koristim i ovu priliku da ih zamolim da uvaže barem dio naših sugestija ispred Udruženja trgovine motornim vozilima HGK koje vodim i koje se zalaže za „modernizaciju“ sustava poticaja. Prije svega, tu mislim na cjelogodišnji program koji će kupcima omogućiti da električni automobil kupe uz poticaje i/ili preferencijalnu stopu PDV-a tijekom cijele godine, a ne samo tijekom nekoliko sati, kako je to bio slučaj svih ovih godina.
- U kojoj je fazi razvoj autonomne vožnje? Kada bi ta tehnologija mogla postati realnost? Koji su glavni problemi vezani uz nju?
Vjerojatno nitko u ovom trenutku nema točan odgovor na pitanje kada će autonomna vožnja postati stvarnost. Prije svega treba jasno definirati što očekujemo od autonomne vožnje, jer ona je podijeljena na više razina, a ona prva i osnovna gdje vozila mogu imati samo jednu aktivnu funkciju pomoći u vožnji, a ne nekoliko njih, već postoji. Sve veći broj automobila ima mogućnost autonomne vožnje razine 2, gdje je riječ o kombinaciji adaptivnog tempomata i aktivnog držanja trake, no put do razine 3 na kojoj, kada to uvjeti dopuste, osoba za upravljačem više nije vozač, još je prilično dalek. Put od razine 3 preko 4 pa sve do razine 5, odnosno sustava koji potpuno uklanja vozača u svim uvjetima i može se kretati bilo gdje, je dalek, s brojnim preprekama i teško da će tako brzo ugledati svjetlo dana. No, ne treba izgubiti iz vida vizionare i inovatore koji na tome vrijedno rade, pa nas mogu iznenaditi i prije nego što ja to očekujem.
- U automobilskoj ste industriji već dulje od 20 godina. Što je to što vas je privuklo i zadržalo u njoj? Također, što biste rekli, koje su glavne promjene u njoj koje su se dogodile otkada ste počeli raditi pa sve do danas?
Automobil je specifičan objekt, individualno sredstvo mobilnosti. Ako je lijepo dizajniran, tada je umjetničko djelo, ako dobro zvuči, tada je muzikalan, a ako je sportski, booster je adrenalina. Automobil je i kućni ljubimac, nositelj uspomena na kraća i daleka putovanja, on je tema svih opuštenih razgovora, socijalni status... Sve su to atributi automobila zbog kojih ja, a i većina kolega, jednom kada krenemo teško izlazimo iz tog magičnog i blještavog svijeta auto industrije. Osobno, zahvaljujući poslu kojim se bavim i tvrtkama u kojima sam radio, imao sam priliku mnogo putovati i upoznati neke nama egzotične zemlje i prekrasne ljude i prijatelje. No, ako bih uspoređivao okruženje u kojem su se automobili prodavali i vozili prije 20 godina i danas, tada je moj subjektivni dojam da je danas manje strasti mlađih generacija prema automobilima, što se ocrtava i kroz sudbinu i posjećenost auto salona. Ipak, ostajem optimist, jer zbog svih onih karakteristika koje sam pobrojao, vjerujem da će i dalje automobil biti objekt koji jamči slobodnu individualnu mobilnost.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Emil Freyem