Kad otvorite auto oglase, još ćete većinom naletjeti na hrpu dizelaša koji mame niskom potrošnjom. Sve do prije desetak godina bili su kraljevi autocesta, sinonim za dugovječnost, uz onaj osjećaj kad stisneš gas u četvrtoj, a auto samo povuče. No, budimo realni, vremena su se gadno promijenila. Danas, kad se spomene dizel, prosječan vozač odmah pomisli na skupe kvarove, filtere čestica i zabrane ulaska u centre gradova u mnogim europskim zemljama za one starije primjerke. Sada se nameće vrlo jednostavno pitanje: griješimo li ako danas kupimo dizelaša ili je to i dalje jedini logičan izbor, posebno za vozače koji odrađuju ozbiljne kilometraže?
Podsjetimo, njihov pad je započeo onom nesretnom aferom "Dieselgate", nakon koje su ekološke norme postale toliko stroge da su inženjeri morali pretvoriti motore u mini kemijske laboratorije.
Danas tako svaki dizelaš ispod haube ima pravu malu tvornicu za pročišćavanje ispušnih plinova, od SCR katalizatora do AdBlue sustava. I dok ti sustavi rade sjajan posao i čine moderne motore prilično čistima, oni su postali i najslabija karika. Kad se ti sustavi začepe, a začepit će se ako auto vozite samo po gradu, troškovi servisa će vas natjerati da zaplačete. A s obzirom na to da prodaja novih dizelaša u Europi pada ispod osam posto, jasno je da se tržište polako okreće leđa ovoj tehnologiji.
Pa ipak, dizel nije mrtav, barem ne još. Ako ste tip vozača koji tjedno "radi kilometražu" Zagreb–Split ili jednostavno živite na otvorenoj cesti, dizelaš je i dalje vaš najbolji prijatelj. Na autocesti ti motori rade u optimalnim uvjetima, sustavi za čišćenje se propisno zagriju i rade savršeno, a potrošnja ostaje niska, baš kao u dobra stara vremena. Također, ako vučete prikolicu ili karavan, onaj dizelski okretni moment jednostavno nema pravu zamjenu. Ali, pazite, to vrijedi samo dok ga vozite onako kako je projektiran.
S druge strane, ako vam se život svodi na gradsku vožnju, vrtić, trgovinu i posao na udaljenosti od pet kilometara, kupnja dizelaša je čisto samoubojstvo za vaš novčanik. Ili taksiranje... Motor se na takvim relacijama nikada ne zagrije, DPF filter se začepi, EGR ventil se zaprlja, a vi ste često gost u servisu. Uz to, tu je i pitanje vrijednosti kod preprodaje. Kako gradovi u EU sve više uvode zone ograničenog prometa za "prljavije" automobile, strah kupaca raste, što znači da bi se vaš ljubimac za nekoliko godina mogao prodati puno teže i za puno manje novca nego što ste planirali.
Ako ste nakon svega ipak odlučili da je dizel za vas, izbor u Hrvatskoj (ali i diljem Europe) danas je postao prilično selektivan. Proizvođači su ga u segmentu malih automobila gotovo potpuno ugasili, pa se ponuda svela na veće SUV-ove, poslovne limuzine i laka gospodarska vozila. Njemački trojac (Volkswagen, Škoda, Audi) i dalje drži liniju s provjerenim TDI motorima, pri čemu Škoda apsolutno dominira na našem tržištu.
Premium segment, predvođen BMW-om i Mercedesom, i dalje ulaže u vrhunske dizelske agregate, često ih nudeći kao dio hibridnih sustava. Stellantis grupacija (Peugeot, Citroën, Opel) još drži osnovne dizelske opcije u svojim SUV modelima, dok su korejski proizvođači gotovo potpuno prešli na hibride. Mazda je ovdje iznimka koja i dalje njeguje svoju filozofiju dizela, i to rednog šestaka u modelima poput CX-60.
Na koncu, kupnja dizelaša više nije odluka koja se donosi "na prvu" ili po navici. To je čista matematika. Ako radite ogromne kilometraže, možda još uvijek ima smisla, ali za sve ostalo, moderni turbobenzinci ili hibridi danas nude daleko manje stresa i glavobolje. Dizel je danas postao alat za vrlo specifične poslove, a ne više univerzalni izbor za svakoga. Prije nego što potpišete kupoprodajni ugovor, dobro razmislite gdje vozite. Ponekad ona mala ušteda na svakoj litri goriva na kraju ispadne najskuplja investicija koju ste mogli napraviti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....