Nakon istrage koja je trajala devet mjeseci EU je odlučila uvesti carine na uvoz kineskih električnih vozila, što bi moglo izazvati trgovinski rat. Carine su usmjerene na suzbijanje navodne nepravedne konkurencije zbog državnih potpora koje kineski proizvođači dobivaju od svoje države. EU smatra da te subvencije omogućuju Kinezima dodatno smanjenje cijena svojih električnih vozila.
Koliki će biti iznosi carina?
EU neće uvesti jedinstvenu stopu carina za sve proizvođače već će se njihova razina razlikovati ovisno o konkretnom proizvođaču, te se bazirati o nalazima EU istražitelja o potpori koju svaki pojedini proizvođač dobiva od države. Najgore je prošao SAIC, vlasnik najuspješnijeg kineskog brenda u Europi, tvrtke MG. Njima će biti nametnute naviše dodatne carine u iznosu od 38,1 posto koje će se obračunavati povrh dosadašnjih 10 posto. Geely, kineski vlasnik Volva, suočava se s carinom od 20 posto, dok je BYD prošao najbolje sa stopom od 17,4 posto.
Proizvođači električnih vozila koji su surađivali s istražiteljima iz EU-a, ali do sada nisu provjereni suočit će se s carinom od 21 posto, te će imati mogućnost dodatne inspekcije nakon koje se carina može korigirati. Oni koji su odbili EU istražitelje "kažnjeni" su s najvišom stopom od 38,1 posto.
Koliko će poskupiti kineski auti?
Još se ne zna kako će carine utjecati na poskupljenje auta u praksi, jer bi Kineski proizvođači mogli amortizirati i taj udarac bez značajnog poskupljenja njihovih auta u Europi. Naime, cijene njihovih auta su i dvostruko više u Europi nego u Kini pa je jasno da na njima jako dobro zarađuju i imaju prostora amortizirati uvođenje carina smanjenjem svoje zarade koja bi i nakon toga ostala prilično velika. U teoriji bi carina od 17,1 posto povisila cijenu ulaznog automobila od 30.000 eura za 5.250 eura,a ona od 38,1 posto za čak 11.450 eura.
Nove carine na kineske aute, u teoriji, stupaju na snagu 4. srpnja, ali kineske tvrtke do tada mogu pružiti dokaze kojima bi osporile nalaze EU-a. Stope bi se tada mogle prilagoditi. Europska komisija istaknula je mogućnost rješavanja spora razgovorima prije nego što carine privremeno stupe na snagu 4. srpnja. Ako je potrošač naručio automobil prije tog datuma, trebao bi izbjeći povećanje cijene.
Zašto EU uvodi carine?
EU svoje uvođenje carina temelji na nalazima da svaku fazu procesa proizvodnje električnih vozila, od rudnika koji proizvodi litij koji se koristi u baterijama do dostave automobila u Rotterdam i Zeebrugge, u Kini subvencionira država na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Istraživanje je također otkrilo da je država proizvođačima iznimno jeftino prodavala zemljišta za pogone ili ih je čak poklanjala. EU tvrdi da državna potpora ne samo da omogućuje kineskim dobavljačima automobila da izravno potkopaju europske konkurente, već uzrokuje usporavanje prijelaza EU-a s motora s unutarnjim izgaranjem na električni pogon.
Kako su reagirali Kinezi?
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, Lin Jian, rekao je da je istraga EU-a "tipičan slučaj protekcionizma" i da će carine naštetiti gospodarskoj suradnji Kine i EU-a te stabilnosti proizvodnih i opskrbnih lanaca vozila na globalnoj razini. Rekao je da će Peking poduzeti sve potrebne mjere kako bi "čvrsto zaštitio" svoja prava i interese.
Što o tome misli Njemačka?
"Kaznene carine Europske komisije pogađaju njemačke tvrtke i njihove vrhunske proizvode", rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing. Dok je Olaf Scholz, njemački kancelar, primijetio je da "su polovicu električnih vozila uvezenih iz Kine proizveli zapadni proizvođači".
Kina je važno tržište za njemačke proizvođače automobila - posebno za Volkswagen, najvećeg europskog proizvođača automobila, koji ima zajedničko ulaganje sa SAIC-om.
Što o carinama kažu europski proizvođači?
Nakon objave EU-a, Volkswagen je priopćio da odbacuje uvođenje carina. "Negativni učinci ove odluke nadmašuju sve potencijalne koristi za europsku, a posebno njemačku automobilsku industriju", rekao je glasnogovornik Volkswagena.
Njemačko udruženje automobilske industrije VDA izjavilo je da se zalaže za "slobodnu i poštenu trgovinu". Izvršni direktor Mercedes-Benza, Ola Källenius, također je izrazio negodovanje rekavši da je "ono što ne trebamo, kao nacija izvoznica, podizanje trgovinskih barijera".
Švedski Volvo je bio suzdržan te su izjavili da "analiziraju" razvoj istrage, iz Stellantisa naglašavaju da "ne podržavaju mjere koje pridonose fragmentaciji svijeta".