Zelena iluzija: Stvarni rezultati srušili mit o ekološkoj superiornosti plug-in hibrida

Plug-in hibridni auti (PHEV) godinama su promovirani kao savršeni most prema potpunoj elektrifikaciji. Sa svojim ekološkim oznakama i obećanjem kombiniranja gradskih vožnji bez emisija, postali su omiljena alternativa mnogih vozača. Ipak, podaci iz svakodnevne upotrebe upravo su ozbiljno narušili njihov ugled.

Ispuh štetnih plinova, ilustracija

Profimedia

Istraživanje ekološke organizacije Transport & Environment (T&E) zaključuje da plug-in hibridi u Europi u prosjeku ispuštaju do šest puta više ugljičnog dioksida (CO2) u stvarnim uvjetima vožnje nego što pokazuju njihova službena homologacijska ispitivanja. Za provođenje ove dubinske analize, nevladina organizacija specijalizirana za održivu mobilnost koristila je najnovije podatke Europske agencije za okoliš (AEMA). Uzorak obuhvaća otprilike 220.000 registriranih automobila tijekom 2024. godine.

Plug-in hibrid ilustracija

Bozidar Vukicevic/CROPIX

Poražavajuća razlika

Službena ispitivanja nude prosjek ovih modela na 24 grama CO2 po kilometru, dok emisije u stvarnoj upotrebi podižu tu brojku na 145 grama CO2 po kilometru.

Najimpresivniji podatak izvješća ističe da 145 g/km CO2 izmjerenih kod PHEV-a vrlo malo odstupa od vrijednosti klasičnih automobila. To predstavlja smanjenje od samo 14 posto u odnosu na 169 grama CO2 po kilometru koliko ispuštaju klasični benzinci ili dizelaši.

Tehničko objašnjenje ovog odstupanja ne leži samo u dizajnerskim manama, već i u navikama korištenja te samoj metodologiji certificiranja. Plug-in hibridni modeli imaju dva pogona ispod haube: termički motor i električni sustav napajan punjivom baterijom. Kada je baterija napunjena, auto radi u 100% električnom modu ili u visoko učinkovitom hibridnom modu. No, stvarna ekološka učinkovitost u potpunosti ovisi o učestalosti kojom korisnici pune auto.

Punjenje, ilustracija

Profimedia

U praksi, mnogi vozači ne pune baterije onoliko često koliko se predviđa u službenim testovima. Kada nestane električnog dometa ili se vozi velikom brzinom po autocesti, automobil pokreće svoju tešku konstrukciju (s dodatnom težinom baterija) isključivo benzinskim motorom. To trenutno povećava i potrošnju goriva i emisije štetnih plinova.

Regulatorna bitka u Europskoj uniji

Ovaj sukob između teorije i stvarnosti otvorio je ozbiljan politički i komercijalni spor unutar Europske unije. Iz Transport & Environment pozivaju vlasti da zadrže planirani raspored za 2027. godinu. Tada je predviđena revizija ‘faktora korisnosti‘, matematičkih koeficijenata kojima se izračunava doprinos električnog načina rada u službenim testovima potrošnje. Namjera EU je prilagoditi te faktore kako bi odražavali stvarno ponašanje vozača.

Punjenje ilustracija

Profimedia

S druge strane, Europska udruga proizvođača automobila (ACEA) lobira da se ovo ažuriranje odgodi ili ukine. Revizija norme natjerala bi proizvođače da prijave znatno veće brojke CO2, što bi otežalo ispunjavanje strogih zajedničkih emisijskih kvota i izložilo sektor visokim kaznama.

Tržište na raskrižju

Unatoč sumnjama u njihovu stvarnu održivost, PHEV tehnologija i dalje drži značajan tržišni udio. Tijekom prvog polugodišta 2026. plug-in hibridi činili su 9,8% ukupnih registracija u Europskoj uniji.

Rasprava koju je pokrenuo T&E ne želi zaustaviti tranziciju prema održivoj mobilnosti, ali traži transparentnost. Ako kupci kupuju automobil uvjereni u njegovu ekološku prihvatljivost, javna tijela moraju jamčiti da podaci o homologaciji vjerno odražavaju što se događa kad sjednete za volan.