Rim i Berlin pozivaju EU na ublažavanje standarda emisije CO2 za automobile i odgodu zabrane prodaje novih benzinskih i dizelskih modela.
Italija i Njemačka prikupljaju potporu ostalih članica EU-a s ciljem ublažavanja ciljeva EU-a za smanjenje emisija CO2 iz automobila i ponovno razmatranje zabrane prodaje benzinskih i dizelskih modela 2035. godine, rekao je talijanski ministar gospodarstva Adolfo Urso u Bruxellesu u srijedu navečer.
Sada je izvjesno da zabrana - odnosno nulta granica emisija iz ispušnih cijevi - neće biti postignuta, a dvije zemlje planiraju predložiti na summitu Vijeća EU-a u četvrtak da se klauzula o reviziji u zakonodavstvu prenese od kraja 2026. do početka 2025., rekao je Urso.
Ponavljajući nedavna upozorenja proizvođača, Urso je rekao da je europska automobilska industrija "kolabirala" i predvidio "desetke tisuća" otkaza u sektoru osim ako EU ne promijeni planove.
EU je imala dva izbora, rekao je talijanski ministar: prvo, zadržati cilj i stvoriti uvjete koji će omogućiti automobilskoj industriji da ga postigne – pristup kojemu se zalaže njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. "Ili ako ne uspijemo učiniti sve ovo, jednostavno moramo... odgoditi ciljeve", rekao je.
Ursove izjave uslijedile su tri mjeseca nakon što je premijerka Giorgia Meloni odbacila zabranu iz 2035. kao "ideološko ludilo", i samo nekoliko dana nakon apela Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), koji je reagirao na pad prodaje e-automobila.
Utjecajna skupina sa sjedištem u Bruxellesu – čiji su članovi BMW, Ford, Renault, Volkswagen i Volvo – upozorila je 19. kolovoza da je broj registracija novih automobila u kolovozu pao ispod 644.000, što je pad od više od 18% u usporedbi s istim mjesecom 2023. godine.
Električni automobili zabilježili su najveći proporcionalni pad, s padom tržišnog udjela za gotovo trećinu u odnosu na 21% zabilježenih prošle godine, piše Euronews.
„Nedostaju nam ključni uvjeti za postizanje potrebnog poticaja u proizvodnji i usvajanju vozila s nultom emisijom: infrastruktura za punjenje i dopunjavanje vodikom, kao i konkurentno proizvodno okruženje, pristupačna zelena energija, porezni poticaji te sigurna opskrba sirovinama”, rekao je upravni odbor ACEA-e.
Trenutačno proizvođači automobila moraju osigurati da emisije svih automobila koje prodaju u određenoj godini u prosjeku ne budu veće od 115,1 gram po kilometru, a granica je postavljena da se sljedeće godine pooštri na 93,6 g – brojka koju će biti teže postići na tržištu kojim dominiraju veći SUV modeli.
Suočavajući se s onim što nazivaju "zastrašujućom mogućnošću … kazni od više milijardi eura" sljedeće godine, ACEA je pozvala EU da provede "hitne mjere pomoći". No čini se da Europska komisija vjeruje da je krivnja za situaciju djelomično na samoj industriji.
"Pred nama je još 15 mjeseci prodaje automobila i industrija ima vremena...da ispuni svoje ciljeve", rekao je glasnogovornik Komisije novinarima u utorak. "Također treba podsjetiti da je cilj za 2025. dogovoren 2019. i... osmislili smo ovaj plan na način da se industrija ima vremena prilagoditi."
Daljnji rokovi za smanjenje emisija usvojeni prošle godine znače da se od 2035. u EU mogu prodavati samo automobili i kombiji koji uopće ne ispuštaju CO2 – što je de facto zabrana benzinskih i dizelskih modela.
Međutim, u posljednjem trenutku iznuđenom izmjenom od strane Njemačke, umetnuta je klauzula kojom se poziva na reviziju 2026. o potencijalnom dopuštanju daljnje registracije automobila namijenjenih pogonu na sintetička goriva.
Automobilski lobi također želi da se ova revizija, kao i slična revizija za teška teretna vozila godinu dana kasnije, pomakne do 2025.
Industrijski sektori, poput proizvođača baterija koji bi mogli profitirati od ubrzane elektrifikacije europskog energetskog sustava snažno lobiraju da se EU drži svojih trenutačnih ciljeva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....