BITI ILI NE BITI

U pogonu više od 100 punionica, stižu novi električni modeli, a poticaji još na čekanju

Nakon detaljnih priprema i testiranja infrastrukture Renault u Hrvatsku ulazi s punim električnim programom, kroz 4 ili 5 specijaliziranih Z.E. centara s punom podrškom za kupce. Slično priprema i BMW koji uskoro otvara prvi posebni salon u Zagrebu, a mreža javnih i privatnih punionica postaje sve veća. No sve to malo će značiti bez poticaja…
 Neja Markičević / HANZA MEDIA / CROPIX

U prvih šest mjeseci 2016. u Hrvatskoj su registrirana 26.387 automobila, od čega su 43 bila električna. Daleko najviše među njima je Volkswagena, njih 29. U istom razdoblju prošle godine prodano ih je gotovo jednak broj, 42, i pritom je najveći udio također otpao na Hrvatima omiljenu marku iz Wolfsburga. Gledamo li ih kao dio veće slike te brojke su, ruku na srce, prilično male čak i na našem tržištu koje još uvijek sanja o potpunom oporavku budući da je tu riječ o tek 0,2 posto udjela. No, prisjetimo li se kakva je situacija bila ranijih godina, u predpoticajnoj eri, jasno je da su se stvari ipak pomaknule s mjesta: u prvih šest mjeseci 2014. godine, naime, bila su registrirana samo četiri električna automobila, a u cijeloj 2013. samo jedan jedini…

Pula, 260515.
Na parkiralistu Karolina danas je svecano otvorena prva stanica za punjenje elektricnih vozila u Puli pod nazivom e-Spot MAX. koja uz sigurnog rukovanje omogucava punjenje vozila za dva najcesca standarda  dugotrajnog i brzog punjenja. U punionicu su investirali austrijska tvrtka Elsta Mosdorfer i hrvatska InfoArt. Punjenje auta je besplatno do kraja godine.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Šebelić / HANZA MEDIA / CROPIX

Državni poticaji za kupnju ekološki prihvatljivih vozila, među kojima je sa 70.000 kuna povrata daleko najkonkretniji upravo onaj za električne automobile, u tom su slučaju bili presudni, ali ne i jedini faktor rasta. Jer, tko bi se odlučio na kupnju, ako zna da je pokrivenost punionicama nedostatna za, primjerice, putovanje od Zagreba do Splita ili istoka Hrvatske… Prateća infrastruktura do pred koju je godinu u Hrvatskoj bila čista egzotika, no danas broji stotinjak različitih lokacija širom (uglavnom sjeverozapadne) Hrvatske. Daleko je to još, doduše, od pune pokrivenosti, ali uz ambiciozne planove za širenje koje imaju i dva najveća pružatelja usluga punjenja te sve veći broj drugih punionica (Tesla, Schneider, Keba, CEGC…), ta bi se brojka mogla vrlo brzo povećati. Uz HEP, čija se mreža temelji na punionicama hrvatskog dobavljača Ducati Komponenti iz Ludbrega, najveći pružatelj usluga punjenja svakako je Hrvatski Telekom koji na tom području surađuje sa slovenskim proizvođačem Etrelom.

Zagreb, 140716. 
Na Trgu Stjepana Radica pustena je u pogon HEP-ova punionica elektricnih vozila ELEN koja se puni putem solarnih panela.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
CROPIX

Trenutno raspolaže sa 55 klasičnih punionica od 22 kW, ali iz HT-a poručuju da se upravo razgovara i o superfast chargerima, od 44 kW na više. Do kraja godine korištenje punionica je za krajnje korisnike besplatno te će se naknadno razmotriti daljnje mogućnosti korištenja, a posao će se širiti dalje prema gradovima, otocima (kao što je to primjerice slučaj s Krkom gdje ih trenutno ima čak 11), ali i trgovačkim centrima, hotelima i resortima kojima punionice mogu biti premium usluga.

Zagreb, 140716. 
Na Trgu Stjepana Radica pustena je u pogon HEP-ova punionica elektricnih vozila ELEN koja se puni putem solarnih panela.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
CROPIX

Detaljan pregled odnosno karta svih postojećih punionica u Hrvatskoj, ali i Sloveniji, može se pronaći na stranici www.puni.hr, no kako iza nje stoje spomenuti Etrel i Hrvatski Telekom, trenutni status određene utičnice (slobodna, punjenje u tijeku, van pogona…) zasad je tamo moguće dobiti samo za njihove punionice, dok se za HEP-ove, primjerice, navodi da je on nepoznat. Hoće li se umrežiti i razmjenjivati podatke, tek ćemo vidjeti. Punjenje se, dakako, trenutno ne naplaćuje, ali oba velika igrača najavljuju da bi se to vrlo brzo moglo promijeniti: HT konkretno poručuje da je za krajnje korisnike punjenje besplatno do kraja godine te će se naknadno razmotriti daljnje mogućnosti…

Istodobno, jasno je da razvoj situacije u tom smislu pažljivo osluškuju i proizvođači automobila. Oni se neće odlučiti na konkretniji izlazak na hrvatsko tržište sa električnim automobilima dok se ne uvjere da je infranstruktura zadovoljavajuća, da tržište ima zadovoljavajući potencijal i da cijela ta priča u u konačnici može dati njima zadovoljavajuće rezultate. Sve veći broj proizvođača u svoju globalnu ponudu uvodi ili planira uvesti električne modele, no dobar dio njih još uvijek kalkulira o njihovom dovođenju na hrvatsko tržište.

Trenutno se kod nas u službenim cjenicima zastupnika može pronaći svega nekoliko električnih modela. Volkswagen drži najveći dio kolača no osim e-Upa i e-Golfa koje u salonima izlaže zasebno, ali ne i fizički odvojeno od ostatka ponude, do kraja godine ne očekuje nove modele na hrvatskom tržištu. Mitsubishi ima i-MiEV, Citroen C-Zero, a Peugeot električnog Partnera, i to je uglavnom sve. Unatoč četiri u nas registrirana električara u 2016. godini, Nissan u Hrvatsku do daljnjega ne misli službeno dovoditi ni Leaf ni električni NV.

Daimler u svojoj elektroponudi ima Smart i Mercedes B-klase, no nijedan od njih trenutno nije u ponudi na hrvatskom tržištu. Iz Star Importa poručuju kako je njihov stav i procjena da je osim tehnologije vrlo bitan i timing te se u tom smislu trenutno pripremaju za “početnu elektrifikaciju“ prodajnog programa u Hrvatskoj, s prvim koracima već u 2017. godini. Prvo potpuno električno vozilo iz Mercedes-Benza koje se neće temeljiti niti na jednom od sadašnjih ili budućih modela s klasičnim pogonom očekuje se do 2020.

S BMW-om je situacija nešto drugačija. Otkako je s Rooseveltovog trga u Zagrebu Mini otišao na novu lokaciju, ovdje se očekuje otvaranje posebnog salona, prvoga specijaliziranog samo za prodaju električnih odnosno hibridnih modela iz njihove ponude. U Tomić &Co ističu da vrlo skoro kreću s prodajom električnih vozila te da će se ona (prvo i3 i i8, a kasnije i ostali kako budu pristizali) moći kupiti ne samo u poslovnici u Zagrebu nego u cijeloj Hrvatskoj. Salon je u fazi finalizacije izvedbenog projekta te se nadaju da će otvaranje biti uskoro, ali konkretan datum još se ne zna. No, zna se da će veliki korak napraviti Renault Hrvatska. Prođe li sve prema planu, Francuzi će od početka sljedeće godine započeti sa službenom prodajom svojih električnih automobila u. Ponudu će pritom činiti tri modela, Zoe, Twizy i Kangoo ZE, a Hrvatska će biti pokrivena na adekvatan način, što znači da neće svaki postojeći Renaultov dealer ujedno biti i Z..E centar, nego će ih biti četiri ili pet, specijaliziranih i raspoređenih da pokriju sve regije u zemlji.

Projekt kojime Renault proučava stanje infrastrukture za električna vozila te mogućnosti njihova uvođenja u prometni i energetski sustav, kao i širi tržišni potencijal u Hrvatskoj vodi Željko Purgar, savjetnik za električnu mobilnost ljubljanskog Centra izvrsnosti niskougljične tehnologije. Upravo njegova iskustva bit će presudna za konačnu odluku o Renaultovom punom ulasku, pa je logičan izbor za njegova testiranja Zoe, trenutno najpopularniji električni automobil u Europi. Na hrvatskim punionicama od 22 kW, kakvih je većina, mali se Renault, kaže, puni za sat i pol, što je odličan rezultat s obzirom da konkurenciji za to treba 4,5 odnosno 7,5 sati (i3, e-Golf), no primjećuje kako neke brze punionice poput onih postavljenih u sklopu projekta CEGC (Central European Green Coridors) zasad ne rade punom snagom. Razlog za to najlogičnije je potražiti u troškovima, jer je jasno da zasad – bez naplate – nema smisla trošiti previše struje. No i to bi se moglo brzo promijeniti kad se krene okretati novac.

Na koncu, vraćamo se na pitanje državnih poticaja. U vakuumu vlasti, ali i informacija, sve se više priča da će se ubuduće poticati samo električari i, možda, priključni hibridi, a ne i klasični. Dogodi li se to doista, bilo bi to suprotnosti s nadanjima da će država poticati sve aute s niskom emisijom CO2 bez obzira na pogonski sklop, čime bi se naljutili zastupnike koji u svojoj ponudi nemaju električare, ali imaju klasične hibride i štedljive benzince i dizelaše. Prva je tu na meti Toyota… No, ništa još nije sigurno. Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uspjeli smo saznati tek da godišnji plan raspisivanja javnih poziva i natječaja za 2016. godinu nije objavljen, jer Vlada još nije usvojila program rada Fonda. Tek kad se to dogodi, bit ćemo nešto pametniji, no nekako je teško vjerovati da će se to zbiti prije 2017. Dakle, sljedeća godina bit će po mnogome ključna, i to ne samo za električare…

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 21:35