Raste napetost s Kinom zbog mikročipova i izvoznih ograničenja za dvije ključne komponente

Kineska vlada kontrolirat će izvoz dviju ključnih komponenti koje se, između ostalog, koriste za proizvodnju baterija za električne automobile, poluvodiča, tehnologije autonomne vožnje i solarnih panela.

Počevši od kolovoza, azijski div će kontrolirati protok galija i germanija u inozemstvo kako bi zaštitio svoju nacionalnu sigurnost, kažu. Riječ je o novom signalu upozorenja koji bi trebao zazvučati posebno u čelnim europskim zemljama i koji je iz Kine shvaćen ozbiljno.

Proizvodnja električnih automobila (ilustracija)

Profimedia

Prije svega, nakon što su Sjedinjene Države ograničile isporuku poluvodiča koji se koriste za umjetnu inteligenciju. Ne treba zaboraviti da je Kina vodeći svjetski proizvođač električnih automobila, a samim time i najveći proizvođač baterija za ovu vrstu vozila.

Ova nova mjera kineske vlade mogla bi izazvati, kako priznaje i sam predsjednik Renaulta, Jean-Dominique Senard, pravu "oluju" oko rastućeg sektora električnih vozila u Europi i naglašava potrebu za "izgradnjom skupog opskrbnog lanca" na europskom tlu.

Odluka kineske vlade ponovno će na stol staviti pitanje koje se Zapadu ne sviđa: ogromnu ovisnost o Kini u pogledu sirovina i proizvodnje baterija. "Rat budućnosti bit će rat metala", upozorava Senard.

Proizvodnja električnih automobila (ilustracija)

Profimedia

Galij i germanij nisu metali koji se najviše koriste u proizvodnji baterija. Zapravo, radi se o manje važnim metalima: srebrnim metalima koji se proizvode u tvornicama namijenjenim drugim vrstama sirovina koje su češće i u manjim količinama.

No, koristi se u strateškim industrijama, poput proizvodnje poluvodiča, obrane, komunikacija... a Kina je glavni svjetski proizvođač oba metala. Na primjer, prema Obavještajnom centru za kritične minerale Ujedinjenog Kraljevstva, ta azijska zemlja proizvodi 94 posto svjetskog galija.

Galij se uglavnom koristi u radarskim, radijskim, satelitskim i LED komunikacijskim uređajima, dok se germanij koristi u brzim računalnim mikročipovima, vojnim aplikacijama, plastici itd. To su metali koji se mogu zamijeniti drugim, ali troškovi bi mogli biti veći i to bi moglo utjecati na performanse tehnoloških komponenti.