Održivi transport: Bavarski Hyperloop obećava putovanja brzinom zrakoplova, ali na zemlji

Zamislite da možete putovati od Los Angelesa do San Francisca za 35 minuta ili od Pariza do Amsterdama za 30 min? Sada zamislite da to možete učiniti, a da ne morate ući u avion. To je upravo ono što Hyperloop koncept obećava, s ciljem da postane potpuno nova vrsta kopnenog prijevoza.

Ideju je prvi iznio Elon Musk 2013. godine, crpeći inspiraciju iz koncepta iz davne 1799. nazvanog "Vactrain". Otkad je prvi put predložena, ideja je privukla mnogo pozornosti, a od danas nekoliko različitih grupa radi na njenom ostvarenju. Na čelu trenutnog razvoja je program Hyperloop Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM) u Njemačkoj, koji na projektu radi od 2015. godine.

Hyperloop program, Tehničko sveučilište u Münchenu

Andreas Heddergott

Kako javlja auto-medienportal, uspjeli su biti prvi u sva četiri natjecanja Hyperloop Pod u organizaciji Muskovog Space X-a i trenutno drže rekord brzine od 482 km/h. Na temelju tih uspjeha, TUM Hyperloop Program osnovan je 2020. godine i u posljednje dvije godine brzo je napredovao od modela do testiranja u punoj veličini, što je kulminiralo izgradnjom prvog europskog demonstracijskog segmenta u punoj veličini, koji je započeo 30. rujna.

Ovaj segment dug 24 metra sastojat će se od betonske cijevi ultra-visoke čvrstoće i ispitne kapsule opremljene maglev tehnologijom. Ovaj objekt namijenjen je testiranju uključenih tehnologija u punom opsegu i istraživanju održivosti koncepta komercijalnog prijevoza putnika.

Hyperloop se, jednostavnim rječnikom, sastoji od putničke kapsule, koja se kreće unutar zatvorene cijevi, iz koje je sav zrak izvučen pomoću snažnih vakuumskih pumpi. Ovo je namijenjeno uklanjanju otpora zraka i omogućavanju postizanja vrlo velikih brzina bez potrebe za velikom potrošnjom energije.Uz otpor zraka, također ima za cilj eliminirati otpor kotrljanja upotrebom tehnologije beskontaktne magnetske levitacije.

Cilj je da se Hyperloop cijevi rašire po cijeloj zemlji (a na kraju i između zemalja i preko oceana), povezujući naseljena središta poput željeznice, ali s puno bržim i udobnijim putovanjem. "Cilj TUM Hyperloopa je razviti tehnologiju koja će održivi brzi prijevoz budućnosti učiniti stvarnošću", rekla je Gabriele Semino, voditeljica projekta TUM Hyperloop.