Automobilska industrija posljednjih je godina gotovo opsesivno uklanjala klasične tipke iz unutrašnjosti automobila. Klima, grijanje sjedala, glasnoća, načini vožnje i brojne druge funkcije preseljene su na središnje zaslone, često u izbornike koji zahtijevaju nekoliko dodira i odvraćanje pogleda s ceste. Mercedes je bio među predvodnicima takvog trenda, no sada i njegov prvi čovjek priznaje da su proizvođači možda otišli predaleko.
Izvršni direktor Mercedesa Ola Källenius izjavio je da se automobilska industrija ponekad zanijela tehnologijom radi same tehnologije te pritom pomalo zaboravila što zapravo žele kupci. Mercedes zato već vraća fizičke komande na upravljač, a klasične tipke trebale bi se pojavljivati i na drugim mjestima na kojima imaju više smisla od digitalnih zamjena.
To ipak ne znači da će golemi zasloni nestati iz novih Mercedesa. Njemačka marka posljednjih je godina uložila mnogo u sustave MBUX Hyperscreen i Superscreen, koji se mogu protezati cijelom širinom armaturne ploče. Källenius je slikovito zaključio da možda još nismo dosegli vrhunac broja i veličine zaslona, ali smo definitivno došli do minimuma fizičkih tipki.
Drugim riječima, buduće Mercedesove kabine vjerojatno će kombinirati velike digitalne površine s većim brojem pravih komandi. Funkcije koje se često koriste tijekom vožnje trebale bi ponovno dobiti prekidače koje vozač može pronaći "napamet", bez traženja odgovarajuće ikone na zaslonu.
Mercedes nije jedini proizvođač koji mijenja smjer. Volkswagen je već počeo vraćati fizičke tipke za važne funkcije i odustao od dodirnih tipki an volanu, a slično postupaju i Audi, Hyundai te Ferrari. Ferrarijev izvršni direktor Benedetto Vigna priznao je da su dodirne komande postale popularne i zato što mogu biti približno upola jeftinije za proizvodnju od klasičnih prekidača. Kupcima su, međutim, često manje praktične, osobito kada ih pokušavaju koristiti na neravnoj cesti ili pri većoj brzini.
Povratak tipki ipak nije automatsko jamstvo dobre ergonomije. U jednom švedskom testu ometanja vozača Mazda CX-60, koja ima velik broj fizičkih komandi, za pojedine je svakodnevne zadatke zahtijevala više vremena od Tesle Model Y, poznate po gotovo potpunom oslanjanju na zaslon. Loš rezultat ostvario je i Mercedes CLA, dok je Volvo XC60, unatoč velikom oslanjanju na digitalne izbornike, bio najbolji.
Problem, dakle, nije samo u broju zaslona ili tipki, nego u tome koliko su funkcije logično raspoređene i koliko ih je lako koristiti bez skretanja pogleda s ceste. Mercedes je barem priznao da potpuno uklanjanje fizičkih komandi nije bilo najbolje rješenje. No vozači koji su se nadali povratku jednostavnih armaturnih ploča iz prošlosti vjerojatno će ostati razočarani.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....