PORUKA RADNICIMA

Mercedes: ‘Dulji radni tjedan ili manja plaća, Njemačka više nije konkurentna‘

Predsjednik nadzornog odbora Mercedes-Benza traži povratak duljih radnih tjedana, a sindikati se žestoko protive

Tvornica Mercedesa, ilustracija

 Profimedia
Predsjednik nadzornog odbora Mercedes-Benza traži povratak duljih radnih tjedana, a sindikati se žestoko protive

Predsjednik nadzornog odbora Mercedes-Benza, Martin Brudermüller, pozvao je na raspravu o konkurentnijim troškovima rada u Njemačkoj, rekavši da je razumno ponovno tražiti od ljudi da rade duže, izvijestio je poslovni dnevnik Handelsblatt u ponedjeljak.

"Trebali bismo ozbiljno razmotriti povratak na 40-satni radni tjedan," rekao je Brudermüller.

Iako to nije zakonska obveza, 35-satni radni tjedan je standard u tvrtkama u njemačkoj automobilskoj industriji koje imaju kolektivne ugovore - uključujući i Mercedes-Benz.

image

Tvornica Mercedesa, ilustracija

AFP

Brudermüller: Njemačka je preskupa

Troškovi rada u Njemačkoj postali su previsoki prema međunarodnim standardima, rekao je Brudermüller. "Više nemamo prednost u produktivnosti u odnosu na ključne konkurente.

Dakle, postoje dvije poluge: ili smanjujete plaće ili ljudi rade duže za istu plaću," rekao je i dodao da prva opcija nije razumna u praksi.

Upitan o dužem radnom vijeku, Brudermüller je rekao da, s obzirom na starenje stanovništva, ekonomski zdrav razum nalaže da se njemački sustav "ne može financirati bez duljeg radnog razdoblja." Dulji rad također doprinosi očuvanju zdravlja i aktivnosti u starijoj dobi, rekao je. "Rad također ljudima daje strukturu, sudjelovanje i smisao života," dodao je.

image

Mercedes, ilustracija

Profimedia

Kontroverzna reforma radnog vremena

Planirana reforma pravila o radnom vremenu također izaziva raspravu u Njemačkoj. Poslodavci traže više fleksibilnosti, dok sindikati odbacuju prijedloge. Vladajuća koalicija konzervativaca i socijaldemokrata dogovorila je uvođenje mogućnosti tjednog umjesto dnevnog maksimalnog radnog vremena u Zakon o radnom vremenu, u skladu s Europskom direktivom o radnom vremenu.

Prema važećem zakonu, dnevno radno vrijeme zaposlenika ne smije prelaziti osam sati, iako se može produžiti do 10 sati pod određenim uvjetima. Nakon završetka dnevnog radnog vremena, zaposlenici moraju imati neprekinuti odmor od najmanje 11 sati, koji se može smanjiti na 10 sati pod određenim uvjetima, na primjer u bolnicama, prijevozničkim tvrtkama ili restoranima.

Sljedeći krug kolektivnog pregovaranja u metalnoj i elektroindustriji, koja uključuje i automobilski sektor, predviđen je kasnije ove godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. lipanj 2026 10:26