Kriza s čipovima koja je osakatila autoindustriju je završila: Što slijedi?

Velika višegodišnja kriza s nestašicom čipova koja je “osakatila” automobilsku industrijom je, čini se, pred krajem. Studija S&P Global Mobility pokazuje da se nestašica jako smanjila.

Proizvođačima automobila nedostajalo je poluvodiča tijekom većeg dijela pandemije COVID-19, a procjenjuje se da je 2021. godine zbog toga proizvedeno čak 9,5 milijuna automobila manje od planiranog. Najteže je bilo u trećem kvartalu 2021. godine kada je “izgubljeno” čak 3,5 milijuna automobila u odnosu na planove.

Učinci krize nastavili su se osjećati i tijekom 2022. kada je po procjenama ove studije proizvedeno 3 milijuna automobila manje od planiranog. Studija S&P Global Mobility otkriva da su se zalihe poluvodiča ove godine nastavile poboljšavati i da je industrija izgubila ‘samo’ približno 524.000 automobila zbog nestašice poluvodiča.

Automobilski čipovi, ilustracija

Profimedia

"Prešli smo s očitog poremećaja, jasno vidljivog na razini proizvođača automobila i tvornica, na fazu u kojoj znamo da ograničenja postoje, ali ih je nemoguće identificirati. Sada smo u poziciji u kojoj se automobilska industrija prilagodila ograničenoj opskrbi, te je kao rezultat toga sada mnogo manje vjerojatno da će biti pogođena značajnim poremećajima", rekao je Mark Fulthorpe, izvršni direktor S&P Global Mobility za globalnu proizvodnju lakih vozila.

Studija upozorava da potražnja još uvijek premašuje ponudu za nekoliko vrsta poluvodiča. Iako je potražnja za čipovima iz potrošačke elektronike pala, broj čipova potrebnih modernim lakim vozilima i dalje raste.

Prije pandemije COVID-19 i nestašice poluvodiča, S&P Global Mobility predviđao je da bi globalna prodaja i proizvodnja lakih vozila mogla premašiti 100 milijuna jedinica godišnje već 2022. godine. Sada analitičari očekuju da će se industrija tek 2028. godine oporaviti na razine na kojima je bila 2018. godine.

Prema njihovim predviđanjima tek nakon 2030. prodaja novih automobila po prvi puta bi trebala premašiti 100 milijuna u jednoj godini.

Kriza s nestašicom poluvodiča glavni je uzrok velikog rasta cijena novih automobila. Suočeni s problemima proizvođači su se masovno odlučivali raspoložive čipove ugrađivati u skuplje modele na kojima više zarađuju dok je proizvodnja mnogih jeftinijih automobila pala u drugi plan.

Profimedia

Neki jeftiniji modeli su stavljeni na čekanje, a neki drugi su čak potpuno ugašeni. Proizvođačima je to upalilo jer njihove zarade su unatoč velikom padu prodaje ostale stabilne ili su čak rasle na rekordne razine. Kupci, s druge strane, nisu imali izbora te su morali birati skuplje modele. Kada su se stvari počele stabilizirati cijene jeftinijih modela počele su drastično rasti jer je industrija uvidjela da su kupci, željni novih automobila kojih nema dovoljno, spremni platiti više.

Ostaje pitanje hoće li se stabilizacijom ponude cijene početi smanjivati. Analitičari pretpostavljaju da do toga neće doći sve dok potražnja bude premašivala ponudu, kao što je sada.

Proizvođači su svjesni koliko su kupci spremni platiti i na osnovu toga formiraju svoje cijene. Ipak, primjetno je da je rast cijena novih automobila tijekom ove godine malo usporio.