Vozači koji učestalo skupljaju kazne za prebrzu vožnju u New Yorku mogli bi završiti s uređajem u automobilu koji im jednostavno neće dopustiti da voze brže od dopuštenog. Guvernerka Kathy Hochul potpisala je zakon kojim se omogućuje pilot-program ugradnje takozvanih Intelligent Speed Assistance uređaja u automobile najgorih prometnih ponavljača, odnosno vozača koji uporno krše ograničenja i time ugrožavaju ostale sudionike u prometu.
Ideja je jednostavna, ali politički i tehnički vrlo osjetljiva. Uređaj koristi GPS i podatke o ograničenjima brzine kako bi spriječio vozilo da prekorači dopuštenu brzinu. Prema lokalnim izvještajima, mjera će se odnositi na vozače koji u 12 mjeseci skupe najmanje 16 prekršaja zabilježenih kamerama za brzinu. Tko odbije ugradnju, mogao bi dobiti kaznu od 1500 do 2500 dolara, a u krajnjem slučaju i ostati bez mogućnosti registracije vozila.
To više nije klasična prometna kazna, nego pokušaj da se opasnim vozačima fizički ograniči mogućnost ponavljanja prekršaja. New York time zapravo priznaje da novčane kazne kod dijela vozača jednostavno ne djeluju. Ako netko u godinu dana skupi 16 prekršaja za brzinu, problem očito nije u zaboravu, lošoj procjeni ili jednom nepažljivom trenutku, nego u obrascu ponašanja.
Mjera je dio šireg paketa prometne sigurnosti. New York proširuje i upotrebu automatskog nadzora brzine u zonama radova, a uvodi se i snažniji sustav kamera za vozače koji nezakonito prolaze pokraj zaustavljenih školskih autobusa. U američkom kontekstu to nije mala stvar jer su prometne kazne, osiguranje i sudski postupci ondje često povezani u puno složeniji i skuplji sustav nego u Europi. Ured guvernerke navodi da stanovnici New Yorka za autoosiguranje u prosjeku plaćaju više od 4000 dolara godišnje, oko 1500 dolara više od američkog prosjeka, pri čemu se kao razlozi navode prijevare, sudski sporovi, pravne rupe i manjkava provedba.
Zanimljivo je da se ovdje spajaju dvije teme koje se obično promatraju odvojeno, sigurnost prometa i trošak osiguranja. New York želi smanjiti broj nesreća, ali i ograničiti štetu koju najrizičniji vozači stvaraju cijelom sustavu. Zato se u paketu spominju i mjere protiv prijevara u osiguranju, ograničenja odšteta za vozače koji su u trenutku nesreće sudjelovali u kriminalnom ponašanju, bili pijani, neosigurani ili su počinili teško kazneno djelo.
Naravno, ovakva mjera otvara i pitanja privatnosti, nadzora i tehničke pouzdanosti. Automobil s GPS blokatorom brzine više nije samo prijevozno sredstvo, nego vozilo čije se ponašanje aktivno ograničava izvana. No New York zasad ne uvodi opću obvezu za sve, nego cilja najekstremnije ponavljače.
Za Europu je ova priča zanimljiva jer novi automobili već sve češće imaju sustave upozorenja na ograničenje brzine i inteligentnu pomoć vozaču, ali oni uglavnom ne djeluju kao kaznena mjera za pojedinca. New York ide korak dalje. Ne pokušava samo upozoriti vozača, nego ga, nakon dugog niza prekršaja, tehnički prisiliti da poštuje ograničenje. Ako se pilot-program pokaže učinkovitim, nije teško zamisliti da će ga poželjeti i drugi veliki gradovi. A tada bi se rasprava o prebrzoj vožnji mogla promijeniti iz temelja, od pitanja "koliko iznosi kazna" prema mnogo neugodnijem pitanju, "treba li nekim vozačima uopće dopustiti da njihov automobil ide brže nego što zakon dopušta".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....