Hodanje je jedna od najjednostavnijih tjelesnih aktivnosti, dostupna svim zdravim i pokretnim ljudima, a ujedno jedna od najzdravijih i najboljih vježbi za cjelokupno zdravlje čovjeka. Nažalost, ljudi danas vrlo često hodaju premalo i nedovoljno. Hodati treba što više i što češće iz nekoliko razloga. Istraživanja su pokazala da hodanje može poboljšati zdravlje cijelog kardiovaskularnog sustava, poboljšava cirkulaciju, ubrzava metabolizam, smanjuje rizik od visokog kolesterola, snižava krvni tlak, pomaže zdravlju i čvrstoći kostiju te tako sprečava rizik od osteoporoze.
Održat će kompletno tijelo zdravim i u formi, stoga ako imate prekomjernu tjelesnu težinu i povećan udio potkožnog masnog tkiva, trebate hodati jer će to pomoći u njegovu smanjenju i utjecati na povećano sagorijevanje kalorija. Hodanjem se čovjek oslobađa stresa jer aktivnost potiče lučenje serotonina i endorfina, hormona sreće, što znači da je to siguran način da se osjećate sretnije i zadovoljnije u svojoj koži.
I nisu samo bitni prehodani koraci. Znanstvenicu su nedavno ustanovili da brži tempo hodanja čak i više koristi zdravlju u usporedbi s brojem prehodanih koraka.
Razmislite o tempu
- Naša je poruka - hodajte brže - rekao je koautor istraživanja dr. Matthew Ahmadi, znanstveni suradnik u centru Charles Perkins Sveučilišta u Sydneyu.
Studija pokazuje kako i kod manje aktivnih pojedinaca čak i 3800 prehodanih koraka dnevno može smanjiti rizik od razvoja demencije za 25 posto. Stručnjaci su ustanovili povezanost između prijeđenih 9800 koraka i 50 posto nižeg rizika od razvoja demencije. Općenito je veći broj prehodanih koraka dnevno bio povezan s manjim rizikom od razvoja raznih oblika demencije.
Istraživanje je pokazalo da svakih 2000 prijeđenih koraka postupno smanjuje rizik od preuranjene smrti za osam do 11 posto. Slične veze uočene su i u slučajevima kardiovaskularnih bolesti i razvoja raka. U novoj su studiji znanstvenici ustanovili da je brži tempo hodanja općenito utjecao na rjeđi razvoj srčanih bolesti, raka, demencije i preuranjene smrti i da je bio učinkovitiji za zdravlje u usporedbi s ukupnim dnevnim brojem prijeđenih koraka.
- Ljudi se češće fokusiraju na svoje fitness trackere i mobilne aplikacije koje im mjere broj koraka, otkucaje srca..., no pritom rijetko razmišljaju o tempu kojim hodaju - rekao je jedan od autora istraživanja, Emmanuel Stamatakis, profesor na Sveučilištu u Sydneyu.
Zaključak je donesen na temelju podataka prikupljenih među 78.500 odraslih osoba u dobi od 40 do 79 godina, čije su zdravstvene navike praćene sedam godina.
- Dosadašnji čvrsti dokazi upućuju na to da je 10.000 koraka dnevno odličan način za održavanje dobrog zdravlja, a brži tempo hodanja povezan je s dodatnim benefitima - zaključio je dr. Ahmadi.
Rezultati studije objavljeni su u časopisima Jama Internal Medicine i Jama Neurology, a koristili su i podatke ranije studije UK Biobank.