Cimet je začin koji je zbog svojih medicinskih svojstava vrlo cijenjen već tisućama godina. Proteklih godina moderna je znanost počela potvrđivati mnoge od potencijalnih dobrobiti za zdravlje povezanih s cimetom. Ovo je 10 zdravstvenih dobrobiti koje podupiru znanstvena istraživanja.
1. Posjeduje moćna ljekovita svojstva
Cimet je začin koji se dobiva iz unutrašnje kore drva cimetovca, čiji je znanstveni naziv Cinnamomum. Kao sastojak u prehrani koristi se kroz cijelu povijest, još od vremena Starog Egipta. Nekoć je bio rijedak i vrlo cijenjen te se koristio kao dar za kraljeve. Danas je cimet dostupan cijenom i može se kupiti u većini supermarketa, a koristi se kao sastojak u mnogim receptima. Postoje dvije glavne vrste cimeta: cejlonski, koji je poznat i kao „pravi” cimet, i kasija cimet koji je danas najraširenija vrsta i na koji ljudi obično misle kad govore o cimetu. Cimet se dobiva iz kore koja se nalazi s unutarnje strane drveta cimetovca, a koja se sušenjem pretvara u spiralne štapiće koji su nam jako dobro poznati s polica trgovina. Ti se štapići mogu samljeti i tada se dobiva cimet u prahu. Osebujan miris i okus cimeta dijelom potječe od njegovog masnog dijela koji obiluje tvari cinamaldehidom. Znanstvenici smatraju da je ta tvar zaslužna za većinu moćnih učinaka cimeta na zdravlje i metabolizam.
2. Obiluje antioksidansima
Cimet je krcat moćnim antioksidansima, uključujući polifenole. Jedno je istraživanje pokazalo da suplementacija cimetom može značajno povećati razinu antioksidansa u krvi i istodobno smanjiti razinu markera upale, poput C reaktivnog proteina. U stvari, antioksidansni učinci cimeta toliko su moćni da se cimet može koristiti čak i kao prirodni konzervans za hranu.
3. Ima protuupalna svojstva
Upala je nevjerojatno važna jer pomaže tijelu da odgovori na infekcije i obnavlja oštećenja tkiva. Ipak, ona može postati problem ako je kronična i usmjerena protiv vlastitih tjelesnih tkiva. Cimet u tom smislu može biti koristan s obzirom na to da su istraživanja pokazala da antioksidansi koje sadrži imaju moćno protuupalno djelovanje.
4. Može štititi protiv srčanih bolesti
Cimet se povezuje sa smanjenim rizikom za srčane bolesti koje su vodeći uzrok smrti u cijelom svijetu. Prema jednoj studiji, suplementacija s najmanje 1,5 grama (ili oko 3/4 čajne žličice cimeta dnevno) bila je dovoljna da se smanje vrijednosti triglicerida, ukupnog kolesterola, LDL ili lošeg kolesterola te šećera u krvi kod osoba s metaboličkim sindromom. Također, jedna revizija 13 studija otkrila je da cimet može sniziti vrijednosti triglicerida i ukupnog kolesterola, a oboje su rizični faktori za razvoj srčanih bolesti. Sva ta tri faktora u kombinaciji mogu pomoći u smanjenju rizika za razvoj bolesti srca.
5. Može povećati osjetljivost na inzulin
Inzulin je jedan od ključnih hormona koji reguliraju metabolizam i korištenje energije. Neophodan je i za transport šećera u krvi iz krvotoka u stanice. No, neki su ljudi otporni na djelovanje inzulina, što se naziva inzulinskom rezistencijom, a ona je jedan od glavnih znakova bolesti kao što su metabolički sindrom i dijabetes tip 2. Iako su potrebna dodatna istraživanja, nekolicina dosadašnjih studija pokazala je da bi cimet mogao smanjiti inzulinsku rezistenciju. Povećavajući osjetljivost na inzulin, cimet može sniziti razinu šećera u krvi te doprinijeti boljoj kontroli šećera u krvi.
6. Pomaže u snižavanju razine šećera u krvi
Cimet je poznat po svojoj sposobnosti da snizi razinu šećera u krvi, a takav učinak postiže putem nekoliko mehanizama. Kao prvo, dokazano je da cimet smanjuje količinu šećera koja, nakon obroka, ulazi u krvotok i to tako što interferira s brojnim probavnim enzimima, koji onda usporavaju razgradnju ugljikohidrata u probavnom traktu. Kao drugo, jedna tvar u cimetu može oponašati djelovanje inzulina te se tako poboljšava unos šećera u stanice. Brojna su istraživanja dokazala pozitivne učinke cimeta, kao i to da on može smanjiti razinu šećera u krvi natašte te poboljšati hemoglobin A1c – pokazatelj učinkovitosti regulacije koncentracije glukoze u krvi. Učinkovita doza je oko 1-6 grama ili oko 0,5 do 2 čajne žličice cimeta dnevno.
7. Može imati pozitivan učinak na neurodegenerativne bolesti
Neurodegenerativne bolesti karakterizira progresivan gubitak strukture ili funkcije živčanih stanica. Alzheimerova i Parkinsonova bolest najčešće su vrste neurodegenerativnih bolesti. Neke su studije pokazale da određene tvari prisutne u cimetu sprečavaju taloženje proteina tau u mozgu, što je inače jedan od glavnih znakova Alzheimerove bolesti. Istraživanje iz 2014. godine, provedeno na miševima s Parkinsonovom bolešću, pokazalo je da cimet pomaže u zaštiti neurona, normaliziranju razine neuroprijenosnika i poboljšanju motoričkih funkcija. No, takvi učinci tek se trebaju ispitati na ljudima.
8. Može štititi od raka
Cimet je naširoko istraživan zbog potencijalne koristi u prevenciji i liječenju raka. Dosadašnje su studije na životinjama pokazale da ekstrakt cimeta može štititi od raka tako što smanjuje rast stanica raka i formiranje krvnih žila u tumorima, a čini se i da djeluje toksično na stanice raka uzrokujući njihovu smrt. Jedno istraživanje na miševima s rakom jajnika je pokazalo da bi cinamaldehid mogao usporiti rast i širenje stanica raka jajnika. U svakom slučaju, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se procijenili mogući protutumorski učinci cimeta kod ljudi.
9. Može spriječiti bakterijske i gljivične infekcije
Cinamaldehid, jedna od glavnih aktivnih tvari u cimetu, može biti koristan protiv raznih vrsta infekcija. Neke su studije sugerirale da bi ulje cimeta moglo pomoći u ubijanju nekih gljivica koje uzrokuju infekcije respiratornog trakta, kao i da može spriječiti rast i razmnožavanje određenih bakterija, uključujući Listeriju i Salmonelu. Uz to, antimikrobni učinci cimeta mogu pomoći i u prevenciji kvarenja zubiju te ublažiti problem lošeg zadaha.
10. Može imati antivirusno djelovanje
Neka su istraživanja pokazala da cimet može pomoći u zaštiti od određenih virusa. Na primjer, ekstrakt kasija cimeta smatra se korisnim protiv virusa HIV 1, najčešćeg soja HIV virusa kod ljudi. Druga, pak, istraživanja sugeriraju da bi cimet mogao pružati zaštitu i od drugih virusa, uključujući virus gripe i Denge (virusna infekcija koju prenose komarci).
Koja vrsta je najbolja?
Kasija cimet sadrži značajnu količinu tvari koja se naziva kumarin, a za koju se smatra da je štetna u velikim dozama. Sve vrste cimeta trebale bi imati pozitivne učinke na zdravlje, no kasija cimet bi mogao predstavljati problem ako se uzima u velikim dozama zbog njegovog udjela kumarina. Cejlonski ili „pravi” cimet je bolji izbor jer su istraživanja pokazala da ima znatno manji udio kumarina. Kasija cimet je inače puno rasprostranjeniji i dostupniji, no niti cejlonski cimet nije teško pronaći.