Znanstvenici širom svijeta pokušavaju upotrijebiti umjetnu inteligenciju kako bi kreirali novu vrstu „sata” koji bi mogao mjeriti našu pravu biološku dob. Nedavni pokušaji dodali su ostalim faktorima koji se uzimaju u obzir i one psihološke te su došli do nekih intrigantnih spoznaja. Početna ispitivanja sugeriraju da bi utjecaj mentalnog zdravlja ili bolesti ponekad mogao nadmašiti utjecaj fizičkih bolesti i životnih navika, uključujući i pušenje. Kronološka dob temelji se na našoj starosnoj dobi, odnosno godinama koje nosimo na leđima, no činjenica da dvoje ljudi slavi rođendan s istim brojem godina ne znači da su oni jednako zdravi. Mjereći određene aspekte fizičkog zdravlja ljudi, poput mikrobioma crijeva ili upalnih markera u krvi, znanstvenici se nadaju da bi jednog dana mogli procijeniti koliko je netko zapravo „mlad” ili „star” u biološkim godinama.
Ako bi takva procjena bila precizna, to bi moglo pomoći stručnjacima da shvate zašto neki ljudi stare brže od drugih te koji faktori povezani s načinom života mogu doprinijeti procesu starenja. No, postoji jedna ključna komponenta ljudskog zdravlja koja je nedostajala u dosadašnjim pokušajima da se izračuna točna biološka dob: naše mentalno i emocionalno stanje.
Usamljenost i nezadovoljstvo skraćuju život
Istraživanje koje je trajalo desetljećima i u koje je bilo uključeno čak 2,3 milijuna stanovnika Novog Zelanda prošle je godine završeno i pokazalo je da postoji snažna povezanost između mentalnih poremećaja i razvoja fizičkih bolesti i smrti. Jedno drugo istraživanje objavljeno također 2021. otkrilo je da je povijest problema s mentalnim zdravljem povezana s ubrzanim starenjem u srednjoj životnoj dobi. Štoviše, taj učinak ubrzanog starenja pojavio se mnogo godina prije nego što su se pojavile neke bolesti povezane sa starenjem. Imajući na umu takve studije, znanstvenici iz SAD-a i Hong Konga, u nastojanju da stvore novi sat za mjerenje biološke dobi, kreirali su kompjuterski algoritam koji među parametrima uključuje i nekolicinu psiholoških faktora, kao i biomarkere iz krvi.
U istraživanju u koje su bili uključeni samo ispitanici stariji od 45 godina, isprobali su taj algoritam na podacima od gotovo 5000 zdravih te na još 7000 drugih osoba. To je prvi put da su znanstvenici testirali sat za mjerenje biološke dobi isključivo na velikom broju kineske populacije (većina studija provođena je na uzorku populacije zapadnih zemalja) i jedna je od prvih koja je među faktore koji se uzimaju u obzir uključila i stresore za mentalno zdravlje. Autori su otkrili da psihološki faktori, kao što su osjećaj nezadovoljstva i usamljenosti, dodaju čak do 1,65 godine biološkoj dobi osobe. Taj je učinak nadmašio druge demografske karakteristike, uključujući biološki spol, područje življenja, bračni status te pušenje ili nepušenje.
- Zaključili smo da se ne bi smjelo ignorirati psihološku komponentu u studijama starenja s obzirom na to da ima značajan utjecaj na biološku dob - izjavili su autori istraživanja. Ovaj posljednji pokušaj kreiranja sata za mjerenje biološke dobi uključuje fizičke informacije o 16 krvnih faktora, među kojima je i razina kolesterola, te indeks tjelesne mase, opseg struka i krvni tlak. Psihološko stanje sudionika u istraživanju ocjenjivalo se na temelju osam osjećaja: dosada, usamljenost, nezadovoljstvo (nesretnost), neusredotočenost, nemir, depresivnost, beznadnost ili strah. To je, naravno, pojednostavljena verzija mentalnog zdravlja, ali ipak je procjenu biološkog sata učinila preciznijom.
Loše mentalno stanje dodaje 1,65 godinu
Kad je algoritam testiran isključivo na bolesnim osobama, uključujući one koji boluju od raka, srčanih bolesti, bolesti jetre ili pluća ili, pak, moždanog udara, točno je procijenio da su te osobe starije nego njihovi vršnjaci u skupini zdravih osoba. No, učinak tih bolesti na procijenjenu starosnu dob nije prelazio 1,5 godina. To je neznatno manje nego učinak svih psiholoških varijabli zajedno, koje su ubrzale starenje za 1,65 godina. Primjerice, pušenje samo po sebi je dodalo 1,25 godine.
Naravno, to ne znači da ovaj algoritam poručuje da pušenje predstavlja manji rizik za zdravlje nego depresija ili usamljenost. Pušenje i dalje ostaje jedan od vodećih rizičnih faktora za brojne tumore i za bolesti srca. No, na temelju procjena ovog algoritma, moguće je da ako se jedna osoba koja je samac (što dodaje 0,59 godina), i osjeća se nezadovoljno (što dodaje 0,35 godina), često osjeća beznađe (što dodaje 0,28 godina) i ima poteškoće sa spavanjem (što dodaje 0,44 godina), to sve zapravo ima veći utjecaj na njezino zdravlje od pušenja samog po sebi. Autori studije kažu da njihovi rezultati pokazuju da snažan utjecaj lošeg psihološkog stanja ima jednaku težinu i značenje kao neke teške bolesti i pušenje.
- Stoga bi promoviranje mentalnog zdravlja trebalo uzeti u obzir kao moguću intervenciju protiv starenja koja bi mogla imati jednake dobrobiti kakve imaju terapije za liječenje fizičkih bolesti - poručuju.