Kako se približava 20. siječnja i povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću tako i Kijev i Moskva sve češće spominju moguće "mirovne pregovore" i izlaze, moramo odmah požuriti i reći, s dijametralno suprotstavljenim uvjetima, ali i stavom da se čini kako su oni "dobrostivi" i kooperativni, ali gledaju da druga strana ispadne "remetilački faktor".
I Kijev i Moskva nude uvjete koji su uglavnom neprihvatljivi onima drugima, ali uz to i Volodimir Zelenski i Vladimir Putin itekako više paze da ne naljute i ne iznerviraju Donalda Trumpa, kako se ne bi okrenuo protiv njih, nego što stvarno razmišljaju o pregovorima.
Doduše, dojam je, iz sadašnje perspektive, da bi ti pregovori, ako do njih uopće dođe, mogli ispasti poput tri Trumpova susreta sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-unom, koji su bili spektakularni i raskošni, ali nisu dali ama baš nikakve rezultate niti su bili efikasni.
Slično može biti i s najavljivanom inicijativom za pregovore koje će Trump, vjerojatno, pokrenuti čim stupi na dužnost, ako ništa drugo radi očuvanja vlastitog obraza jer je, podsjetimo, slavodobitno u kampanji govorio da će "zaustaviti rat u roku od 24 sata".
Da i Kremlj pazi na Trumpovu reakciju, svjedoče Putinove izjave o uvjetima za pregovore. Nedavno je, kako prenosi moskovski Komersant, šefica Vijeća Federacije (nominalno treća politička funkcija po snazi u Rusiji) Valentina Matvijenko rekla da bi "tijekom 2025. godine mogli biti pokrenuti pregovori s Ukrajinom".
"Vjerojatnost za pregovore u 2025. je puno veća, nego manja", izjavila je znakovito Matvijenko, napominjući da bi Washington kao znak dobre volje trebao ukinuti sankcije protiv dobrog dijela ruskih političara.
I predsjednik Zelenski smatra da su "nekakvi pregovori" mogući, ali ni on ne želi da to budu samo formalni i surogatni pregovori, nego nešto za što se "Ukrajina može uhvatiti", iako i on oprezno ističe svoje uvjete. I Moskva i Kijev već traže alibi za mogući neuspjeh pregovora.
No, sve se lomi oko članstva u NATO-u. To može biti kamen spoticanja i razlog zbog kojega jedna ili druga strana može opravdavati "neuspjeh" pregovora, do kojih u ovom trenutku vjerojatno ne drže ni Ukrajinci ni Rusi, premda će biti prisiljeni na to. Ponovimo, obje se strane pribojavaju Trumpove reakcije, pa obigravaju oko njega kao mačka oko vruće kaše.
Ukrajina kao neupitni prioritet ističe članstvo u NATO-u, čak i po cijenu - trenutačnog/trajnog - gubitka dijela teritorija, a Putin govori da Ukrajina mora imati neutralni status jer je i jedan od razloga za agresiju na Ukrajinu bilo, prema objašnjenju Rusije, upravo da se spriječi ulazak Kijeva u NATO (doduše, sada je problem i članstvo u EU).
Zelenski je nedavno u razgovoru za Sky News ponudio svoj okvirni plan za pregovore, koji ukratko znači - odreći ću se (privremeno) dijela teritorija, odnosno neću vojno oslobađati dosad okupirana područja, uključujući i Krim, nego prihvaćam da se to riješi diplomatskim putem, a zauzvrat želim neupitno primanje u NATO, odnosno primanje "slobodnog dijela" Ukrajine, ali, kako piše ukrajinski portal strana.ua, "bez da se na Ukrajinu primjenjuje važni članak 5." prema kojem sve članice pomažu napadnutoj članici.
Dakle, u NATO, ali bez članka 5. Ukrajinski portal strana.ua u svom komentaru navodi da je taj zahtjev u neku ruku apsurdan jer je "članstvo u NATO-u bez toga zapravo apsolutno besmisleno" zato što je taj članak smisao postojanja NATO-a. No, u priopćenju ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova stoji da je i takvo članstvo "jedino realno jamstvo sigurnosti Ukrajine" te "čimbenik koji može obuzdati rusku agresiju".
U priopćenju je navedeno da nikakvi drugi sigurnosni formati osim NATO-a ne zadovoljavaju Kijev jer Ukrajina, kako kažu, ima gorko iskustvo s Budimpeštanskim memorandumom te "stoga nismo suglasni s nekim alternativnim, surogatnim ili usporenim i usputnim članstvom u NATO-u". Podsjetimo da Trumpov prijedlog predviđa desetogodišnju odgodu članstva.
Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. Ukrajina se u korist Rusije odrekla svoga nuklearnog potencijala, koji joj je ostao nakon raspada SSSR-a, u zamjenu za ruske "garancije sigurnosti", ali vidimo da je Rusija to svjesno prekršila prvo aneksijom Krima 2014., a, potom i invazijom u veljači 2022. godine. No, moramo napomenuti da su trenutačno tri članice NATO-a izrijekom protiv toga: Mađarska, Slovačka i Njemačka.
Ovih je dana, kako navode njemački mediji, u Kijevu bio kancelar Olaf Scholz upravo zato da vidi "što Ukrajina očekuje od mirovnih pregovora" i dokle je spremna ići. Scholz je izjavio da će "Njemačka podržavati Ukrajinu koliko god bude trebalo".
Napomenimo da Njemačku u veljači čekaju novi izbori. Ankete ne daju puno šansi Scholzu da ostane na svojoj dužnosti. Kandidat CDU-CSU za kancelara Friedrich Merz, koji trenutačno vodi u anketama, obećava Zelenskom projektile Taurus ako pobijedi na izborima, a Scholz ih ne želi isporučiti. Uz to, Radio Slobodna Europa navodi da se Trump nakon pobjede na izborima "već nekoliko puta čuo s Viktorom Orbánom", tražeći od njega, kako su rekli, "savjete kako pristupiti i razgovarati s Rusijom o mirovnom procesu".
S druge strane, i u Moskvi na pregovore gledaju s oprezom. Vladimir Putin ne želi samo ovaj teritorij koji sada kontrolira, nego puno, puno više. Drugo, on je jasno dao do znanja da neće pristati na međunarodne snage koje bi se razmjestile na liniji razgraničenja, odnosno po "zamrznutoj" liniji fronta, i ono najvažnije - Putin ne želi nikakvo, pa ni najformalnije članstvo Ukrajine u NATO-u.
Putin još uvijek govori da želi ispunjenje ciljeva zbog kojih je krenuo u rat, a to je praktički okupacija najvećeg dijela Ukrajine (Kijev i Odesa svakako), koja bi bila podložna Moskvi i igrala ulogu kakvu je već imala u povijesti - sigurnosna sanitarna tampon-zona između Europe i Rusije.
Neovisni portal Meduza navodi kako u ovom trenutku Rusija kontrolira 18,8 posto ukrajinskog teritorija (s Krimom), odnosno 86.800 četvornih kilometara bez Krima ili 113.600 četvornih kilometara s njim, a Ukrajina drži pod kontrolom 650 četvornih kilometara ruskog područja u Kurskoj oblasti. Putin od toga ne odustaje i to je ono s čim on želi ići u te pregovore, koji teško u ovakvim pozicijama mogu bilo što konkretno polučiti.
Trump prijeti da će ona strana koja blokira pregovore "nastradati". Kijevu bi prestao, kako kaže, isporučivati oružje i davati financijsku pomoć, a ako Rusija bude krivac, pojačat će pomoć Ukrajini i uvesti nove sankcije Rusiji. No, čak i neki ruski prorežimski mediji pišu kako nisu sigurni u Trumpovu "odlučnost" da prekine pomoć Ukrajini, i to iz najmanje dva razloga.
Prvo, američka vojna industrija "apelirat" će na njegov poduzetnički nerv, a drugo, činjenica je da dobar dio Republikanske stranke i mnogi zastupnici u Kongresu itekako podržavaju nastavak pomoći Ukrajini jer drže Rusiju "suparničkom stranom" koju treba oslabiti, pogotovo ako se krene u "trgovinski rat s Kinom", a Rusija se smatra partnerom Pekinga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....