Katedrala Notre-Dame, dvorac Windsor, Umjetnička škola u Glasgowu — popis zgrada europske baštine ozbiljno oštećenih požarom tijekom obnove dobio je još jedan nesretan dodatak ovog tjedna jer je povijesno značajna bivša burza u Kopenhagenu izgorjela, piše Financial Times.
Ispod prepoznatljivog tornja s četiri isprepletena zmajeva repa, slavna danska zgrada Børsen bila je okružena skelama u pripremama za svoju 400. godišnjicu ove jeseni, slaveći jednu od povijesno važnih trgovačkih lokacija u Europi.
Danske vlasti tek trebaju utvrditi što je uzrokovalo požar koji je izbio u utorak ujutro i još tinjao u četvrtak, pretvorivši toranj u pepeo i uništivši pola zgrade.
No vatrogasci u glavnom gradu Danske rekli su da je požar izgleda izbio u području gdje su radnici bili zauzeti obnovom.
“Renoviranje otkriva te stare monumentalne znamenitosti. Imate teške drvene konstrukcije stare stotinama godina, suhe kao kost,” rekao je Ed Lewis, koji je radio na restauraciji povijesnih zgrada u Velikoj Britaniji. “To je nešto najbliže kutiji s plamenikom, samo čeka iskru. Zatim tu dodate ljudski element.”
Prema procjeni Ingvala Maxwella, škotskog konzultanta za zaštitu arhitekture, u cijelom svijetu svaki dan požar ošteti otprilike jednu povijesnu zgradu.
Dok su današnje zgrade projektirane imajući na umu požar, s posebnim vratima i odjeljcima koji su dizajnirani da zaustave širenje plamena iz prostorije u prostoriju ili od kata do kata, prije nekoliko stoljeća nije bilo takvih razmatranja.
“Povijesne građevine vrlo su osjetljive na požar. Mnogo je međusobno povezanih šupljina u samoj zgradi, osobito u krovnim prostorima, što znači da se vatra može brzo proširiti,” rekao je Maxwell, koji je vodio paneuropsku skupinu koja se bavila protupožarnom sigurnošću u zgradama baštine 1990-ih i 2000-ih.
Mnogi su povukli paralele između požara u Kopenhagenu ovog tjedna i onoga u Notre-Dameu 2019. Lokalni dužnosnici iz danske prijestolnice otputovat će u Pariz kako bi naučili kako obnoviti tako važnu zgradu, a dva su gradonačelnika već razgovarala o tome kako se to može koristiti za revitalizaciju šireg područja glavnog grada.
Točan uzrok požara u Parizu još uvijek nije poznat, no dvije su glavne teorije: da je riječ o kratkom spoju električnih kabela ili o bačenoj cigareti.
Problemi s alarmnim sustavom i ljudska pogreška doveli su do toga da je trebalo više od pola sata da se pozove vatrogasna ekipa, a tada je požar već bio vrlo intenzivan.
"Ne treba dugo da vatra dosegne 1000 stupnjeva Celzijusa - to je pitanje minuta", rekao je Maxwell.
Mads Damsbo, voditelj palače Christiansborg, povijesne zgrade parlamenta u susjedstvu stare burze, rekao je da je Børsen duga, niska zgrada s "ogromnim bakrenim krovom".
"To je pomalo kao da imate pećnicu koja gori s vatrom u njoj", dodao je.
Stručnjaci kažu da požari obično otkrivaju duboko ukorijenjene nedostatke u sustavima za otkrivanje i prevenciju požara, kao i sigurnosnim rutama.
Godine 1992. dvorac Windsor zahvatio je požar koji je izazvao reflektor koji je stvorio plamen na zavjesama.
“U stvari, nije bilo protupožarnog sustava prskalica jer ga nitko nije želio vidjeti na takvoj povijesnoj zgradi.
Vatra je sve zahvatila prije nego što su je uspjeli obuzdati. Pitate se je li se to moglo izbjeći,” rekao je Lewis, koji sada radi na Dartmouth Collegeu u SAD-u.
Dodao je da na Dartmouthu, na sveučilištu Ivy League osnovanom 1769., svaki put kad se upotrijebi živi plamen, netko mora ostati u zgradi osam sati nakon toga kako bi se osiguralo da nema opasnosti od razvoja požara. Za sve "vruće radove" - na primjer, zavarivanje ili korištenje živog plamena - potrebna je dozvola.
Također je preporučljiva posebna procjena rizika prije renoviranja - koji su alarmi i prskalice potrebni za gašenje požara, kao i rutine za ono što se događa ako izbije požar.
Unatoč opsežnom televizijskom izvještavanju o požarima kao što su Notre-Dame, Windsor i Børsen, stručnjaci kažu da je bezbrižni pristup problemu još uvijek veliki problem.
“Velika je šteta, ali ponekad nam je potreban stvarno veliki požar da bi ljudi primijetili problem. I dalje nastavljamo imati stvarno velike požare,” rekao je Maxwell.
Danska gospodarska komora, trenutni vlasnik Børsena, rekla je da će zgradu obnoviti "bez obzira na sve", s procjenama troškova koji će odmah doseći milijardu DKr (130 milijuna eura) ili više. Nakon požara, danski vatrogasci pozvali su da se učini više kako bi se osigurale povijesne zgrade, nešto na čemu je Francuska naporno radila nakon požara u Notre-Dameu.
Ali postoji svijest da čak i ako se izgorjela zgrada vjerno obnovi, nešto nematerijalno, a vrlo vrijedno, uvijek nestaje s požarom.
“Kad original nestane, značajan dio nasljeđa jedne nacije je izgubljen”, rekao je Maxwell, piše Financial Times.