Okružni sud u Moskvi odobrio je zahtjev tužiteljstva za zadržavanje u pritvoru Darje Trepove, uhićene nakon eksplozije u kojoj je u nedjelju ubijen utjecajni ratnohuškački prokremaljski ratni bloger i propagandist Vladlen Tatarski, pravog imena Maksim Fomin. Trepovu ruske vlasti sumnjiče da je izvela napad predavši Fominu kipić napunjen eksplozivom koji je nekoliko minuta nakon toga eksplodirao. Privedena je dan kasnije i tereti je se za terorizam i nedopušteno trgovanje eksplozivom. U pritvoru će ostati do 2. lipnja 2023. godine, a rasprava je bila zatvorena za medije.
Prema tužiteljstvu, Trepova je u nedjelju poslijepodne predala kipić napunjen eksplozivom tatarskom u kafiću u Sankt Peterburgu. Nakon što je predala poklon blogeru, kipić je eksplodirao, ubivši samog Tatarskog i ranivši 40-ak gostiju koji su bili u kafiću na događaju tijekom kojeg je Tatarski trebao održati neku vrstu predavanja.
Istražni odbor okvalificirao je ono što se dogodilo kao teroristički napad, tvrdeći da je planiran i organiziran u Ukrajini. Ruski istražitelji pokušali su povezati političke simpatije Trepove sa Zakladom za borbu protiv korupcije zatvorenog šefa ruske oporbe Alekseja Navaljnog. Sama zaklada, pak, poriče bilo kakvu povezanost s ubojstvom Tatarskog.
No, dok Trepova ostaje iza rešetaka, organizacija koja sebe naziva Nacionalna republikanska armija (NRA), kako javlja ruski neovisni portal Meduza, preuzela je odgovornost za ubojstvo Tatarskog. Ista je organizacija ranije preuzela odgovornost za ubojstvo Darje Dugine, kćeri proputinovskog ideologa i propagandista Aleksandra Dugina - navodnog autora koncepta tzv. Ruskog svijeta - koja je poginula u eksploziji eksplozivne naprave postavljene u automobil kojeg je vozila 20. kolovoza prošle godine. Novinarka i politologinja Dugina je, kao i njezin otac, gorljivo podržavala rusku invaziju i agresiju na Ukrajinu.
Da je preuzela je odgovornost za ubojstvo, kako javlja The New Voice of Ukraine, organizacija je objavila u poruci na Telegramu poruci u srijedu. "Organizirali smo i proveli akciju 2. travnja 2023. protiv skupine Z-aktivista i osobno protiv poznatog ratnog huškača i ratnog propagandista, ratnog zločinca Maksima Fomina, poznatog kao Vladlen Tatarski", pisalo je u poruci NRA. "Ovaj čin smo pripremili i proveli samostalno i nemamo nikakve veze niti smo primali pomoć od bilo kakvih stranih struktura, a kamoli specijalnih službi", naveli su.
NRA je također izjavila da njihova akcija nije bila usmjerena protiv "miroljubivih civila" te da su sve žrtve napada bile pristaše ruskog rata protiv Ukrajine. Organizacija je pozvala ruske aktiviste za ljudska prava da pomognu Darji Trepovoj, koju vlasti sumnjiče da je izvela napad. Također su pozvali Ruse na akcije otpora režimu u Kremlju na svim razinama, "sve do njegovog potpunog uništenja".
Ruski oporbeni političar i aktivist Ilja Ponomarev tvrdi da je NRA legitimna podzemna "aktivistička mreža" u Rusiji. Upravo je ovaj rusko-ukrajinski novinar i aktivist, koji je bio zastupnik u ruskoj Dumi do 2016. godine, u kolovozu prošle godine izvijestio da NRA stoji iza ubojstva Darje Dugine. Ponomarev je također nakon ubojstva Fomina u medijima dao naslutiti da poznaje one koji su ubili "ratnog novinara", no da još uvijek čeka službeni stav skupine koja je izvela akciju, kako je javio The Daily Beast.
Organizacija obavijena velom tajne
Eksplozija se dogodila u kafiću navodno povezanom s vlasnikom zloglasne plaćeničke privatne vojske Jevgenijem Prigožinom. Moskva je optužila Ukrajinu da je organizirala napad, navodno djelujući preko suradnika Navaljnog.
Fomin je, inače, porijeklom bio iz Makiivke, u ukrajinskoj Doneckoj oblasti. Snažno je podržavao invaziju na Ukrajinu te davao izjave poput one da će Rusija "poraziti svakoga, ubiti svakoga, opljačkati svakog koga treba". Godine 2011., kako navodi New Voice of Ukraine, bio je u zatvoru u Horlivki zbog pljačke banke, no nakon prve ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine pobjegao je i pridružio se ruskim paravojnim snagama.
U Rusiji ne nedostaje pokreta i pojedinaca posvećenih destabilizaciji i uništenju režima ruskog predsjednika Vladimira Putina, a NRA je jedna od njih. Neke skupine koriste taktiku gerilskog stila kako bi pokrenule napade na ruske vojne lokacije ili ubile osobe koje djeluju kao žestoki proputinovski i ratnohuškački propagandisti. Druge koriste moć društvenih medija i tajnih operacija emitiranja kako bi iznijeli drugu strane priče od one koju nude ruski državni medijski kanali.
Mnogi Rusi koji su napustili svoju domovinu sada se bore protiv Putina iz inozemstva, bilo da se dobrovoljno bore na strani Ukrajinaca protiv svojih sunarodnjaka ili osnivanjem organizacija za prikupljanje sredstava za ratne napore Kijeva i informiranje ruske javnosti o Putinovoj korupciji.
Kada je u pitanju NRA, kako piše Daily Mail, radi se o jednoj od najnasilnijih skupina koje se bore protiv kremaljskog establišmenta i Vladimira Putina, a obavijena je velom tajne. O veličini i snazi ove skupine, koja sebe između ostaloga naziva i partizanskom, njezinim članovima ili operativnoj strukturi ne zna se mnogo, a neki čak u pitanje dovode njezino postojanje. NRA se navodno istaknula u tjednima nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada je uslijedio niz akcija podmetanja požara i sabotaža ruskih vojnih ureda za novačenje i skladišta streljiva.
Kako je rat odmicao, vjeruje se da je NRA proširila svoje operativno djelovanje na ubojstva Putinovih propagandista i hakiranje IT sustava velikih ruskih korporacija. Kada je ubojstvo Dugine u pitanju, ruska sigurnosna služba FSB tvrdila je da ju je ubio ukrajinski saboter, ali NRA je to navodno odbacila preko, kako navodi Daily Mail, ‘de facto‘ glasnogovornika Ilje Ponomareva.
Ruski dragovoljci na strani Kijeva
Nakon ubojstva Dugine, u listopadu je NRA tvrdila da je izvršila hakiranje velikih razmjera velikog ruskog IT diva Technoserv, rekavši za Kyiv Post da su njihovi članovi ukrali gomilu dokumenata za koje je jedan izvor rekao da predstavljaju ‘ozbiljnu povredu velikih dijelova ruske vlade‘.
U svom manifestu, NRA je navela da će koristiti oružje protiv ruske vlade i pojedinaca koje smatra suučesnicima u podršci korumpiranom režimu. "Predsjednika Putina proglašavamo uzurpatorom vlasti i ratnim zločincem koji je promijenio Ustav, pokrenuo bratoubilački rat među slavenskim narodima i poslao ruske vojnike u sigurnu i besmislenu smrt. Naš cilj je zaustaviti uništavanje Rusije i njezinih susjeda, zaustaviti aktivnosti šačice biznismena iz Kremlja koji su isisali bogatstvo našeg naroda i danas čine zločine unutar i izvan zemlje.
Dužnosnike Vlade Ruske Federacije i regionalnih uprava proglašavamo suučesnicima uzurpatora - one koji ne podnesu ostavke mi ćemo uništiti. Živjela Slobodna Rusija... Pobjeda će biti naša!", navodi se, između ostalog, u njihovoj izjavi.
Tu je također i Legija Sloboda Rusije i Ruski dragovoljački korpus, što su zapravo dragovoljački bataljuni sastavljeni prvenstveno od ruskih državljana koji su uzeli oružje u ruke i bore se na strani Kijeva nakon početka Putinove invazije. Mnogi od dragovoljaca su rođeni Rusi koji su bili raspoređeni kao dio oružanih snaga svoje zemlje, ali su zaključili da je njihova borba za ‘denacificiranje‘ Ukrajine bila samo krinka koju je kreirao propagandni stroj Kremlja.
Ovi bataljuni bore se zajedno s ukrajinskim oružanim snagama i teritorijalnim obrambenim skupinama, a njihovi pripadnici izloženi su mučenju i pogubljenjima ako ih zarobe njihovi sunarodnjaci.
Navaljni i kontroverzni Ponomarevljevi koncepti
Zatim je tu Zaklada za borbu protiv korupcije (FBK), najpoznatiji ruski pokret otpora, neprofitna skupina koju je utemeljio Putinov najglasniji kritičar Aleksej Navaljni. Zakladu je osnovao 2011. godine. Poput mnogih ruskih političkih disidenata, Navaljni je bio optuživan za pronevjere i slična djela za koje se vjeruje da su izmišljene kako bi se spriječilo da predstavlja izazov Putinu..
Navaljni je unatoč svemu krenuo u predsjedničku kampanju 2018. godine, ali moskovski sudovi blokirali su njegovu kandidaturu zbog ranijih presuda za pronevjeru - unatoč presudi Europskog suda za ljudska prava, nije mu omogućeno pravedno suđenje. Dvije godine kasnije, otrovan je nervnim agensom Novičokom i umalo je umro. Nakon tjedana liječenja i rehabilitacije u Berlinu, vratio se u Rusiju i od tada je u zatvoru.
Ruski partizan (Rospartizan) i Jutro u veljači medijske su organizacije koje je nakon ruske invazije na Ukrajinu osnovao bivši ruski zastupnik Ilja Ponomarev, a misija im je promicati otpor protiv Kremlja i biti alternativa ruskim državnim medijima. Ponomarev je nekoć bio potpredsjednik ruske naftne kompanije Jukos i bio je zastupnik grada Novosibirska u Sibiru u ruskom parlamentu Dumi, no pao je u nemilost Kremlja kada je bio jedini zastupnik koji se usprotivio ruskoj aneksiji Krima 2014. godine te je pobjegao iz zemlje nakon što mu je suđeno za pronevjeru - što su optužbe za koje se vjeruje da su bile politički motivirane.
Ruski partizan je informativni kanal na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram i funkcionira kao pokretač aktivnog otpora u Rusiji, dijeleći i promičući činove prkosa kao što su napadi na vojne centre za novačenje. Također djeluje kao ‘de facto‘ servis vijesti za NRA. Jutro u veljači funkcionira u tandemu s Ruskim partizanom kao informativna internetska stranica i televizijski kanal koji promiče anti-Putinov i antiratni stav. Ponomarevljeva spremnost na to da potiče na nasilje protiv ruskog režima navela je druga anti-Putinova tijela, uključujući Ruski antiratni odbor na čelu s oligarhom u egzilu Mihailom Hodorkovskim, da osude njegove aktivnosti.
Ruski antiratni odbor
Ruski antiratni odbor je mreža istaknutih Rusa iz raznih sektora koji su se okupili nakon Putinove invazije na Ukrajinu kako bi pomogli koordinirati inicijative pomoći. Skupinu je oformio Hodorkovski, bivši naftni oligarh koji je pobjegao iz Rusije u London 2013. godine, nakon što se pobunio protiv ruskog vođe i proveo u zatvoru gotovo deset godina. Među ostalim istaknutim članovima skupine su šahovski velemajstor Gari Kasparov, bivši ruski premijer Mihail Kasjanov i ekonomist Sergej Gurjev, kao i nekoliko političara, znanstvenika, novinara i poduzetnika.
Odbor donira i podupire dvije velike inicijative za prikupljanje sredstava - jednu pod nazivom Zora, koja organizira pružanje humanitarne pomoći Ukrajini, a drugu pod nazivom Arka, koja pruža financijsku i logističku potporu ruskim državljanima koji su odlučili pobjeći iz zemlje.
Za razliku od Ponomarevljevih organizacija, antiratni odbor usredotočen je isključivo na potporu humanitarnim inicijativama i nenasilnom djelovanju, iako njegov medijski centar kreira vrlo kritične članke o Putinovom režimu i slavi djela otpora, poput prosvjeda. Hodorkovski je bio jedna od glavnih osoba koja je govorila protiv Ponomareva kada je iznio pojedinosti o paležima NRA-a. Također je bio kritičan prema njegovoj podršci borcima otpora koji su tvrdili da su organizirali podmetanje eksploziva u automobil Dugine, tvrdeći da je ona nevini civil, unatoč svom radu na punoj podršci Putinu.