Dok su oči svijeta i dalje prvenstveno uperene u Bliski istok, gdje se u narednim danima očekuje i već kopneni izraelski napad na Gazu, važne stvari događaju se i na bojištima u Ukrajini. Rusi i dalje ne odustaju od napada na Avdiivku, golemim žrtvama usprkos, Ukrajinci vrlo polako napreduju na južnom kraku bojišta kod Bahmuta, a snage Kijeva izvele su i veći prijelazak na istočnu stranu rijeke Dnjepar čime su donekle iznenadile Ruse. Također, sve su jasnije posljedice razornog napada projektilima ATACMS na dvije ruske zračne baze, a tu je i ključno pitanje nastavka američke pomoći Ukrajini i prepreka koje tamošnja vlast i zakonodavci moraju svladati. Sva ova pitanja u novom podcastu Prva linija detaljno obrazlaže vojni analitičar s portala obris.org, Igor Tabak.
Video podcasta pogledajte ispod
- Rusi su zadnjih desetak dana pokušali zaokruživanje Avdiivke i imali su jezivo puno gubitaka. Što te napade ipak nije zaustavilo jer Rusi tradicionalno ne obraćaju puno pozornost na to. Ruski izvori su na početku navale jako brzo krenuli pričati da sve samo što nije palo, ali onda su brzo bačeni nazad preko nekadašnje željezničke pruge sjeverno od grada. Tu je važno i veliko brdo nastalo od otpadaka od obližnje koksare - Rusi su ga u nekoliko navrata pokušali zauzeti na juriš, samo da bi ih potom, navodno, počistilo ukrajinsko topništvo i bespilotne letjelice. Treba spomenuti i da cesta iz ukrajinskog zaleđa prema Avdiivki i dalje nije osvojena, iako je pod ruskom paljbom. No tako to tamo funkcionira već jako dugo - sjetite se i da je ovo jedan od rijetkih prostora gdje je linija bojišnice praktički ostala na onoj iz 2014./2015. godine, objašnjava Tabak najžešće borbe zadnjih tjedana, za koje neki izvori kažu da su zaslužne za čak 90 posto ruskih gubitaka zadnjih dana.
Kod Bahmuta Ukrajinci i dalje pokušavaju suzbiti kliješta kojima su ga Rusi okružili prije osvajanja u svibnju. Na jugu im to ide dosta bolje gdje je taj krak gotovo pa eliminiran i borbe se sele dalje rema istoku, smatra naš analitičar. Na sjeverozapadu su Ukrajinci pokušavali nešto slično, ali im je išlo dosta lošije nego na jugu.
- Na obje lokacije ruski protunapadi su žestoki pa su svi pomaci zapravo vrlo mali, kaže Tabak i napominje da je slična situacija, s velikim borbama i malim pomacima, vidljiva i na sjeveru Donbasa kod Kupjanska, ali i na glavnom pravcu ukrajinske ofenzive koji ide južno do Orihiva.
Desant preko Dnjepra
Novi fokus na bojištima je zadnjih dana bilo i malo veće iskrcavanje ukrajinskih snaga preko Dnjepra.
- Ondje su se borbe intenzivirale. Prije koji mjesec pričalo se o mostobranu kod cestovnog mosta Antonivski, onda se prije desetak dana čulo o desantiranju kod željezničkog mosta Antonivski. Tu su Ukrajinci uspjeli malo ojačati i proširiti taj mostobran. Malo sjevernije bio je još jedan prijelaz rijeke pa širenje na tamošnja sela. Ti mostobrani predstavljaju veliki psihološki problem za Ruse, ali su slabo povezani i teško je zamisliti prebacivanje nekih većih snaga. Njihova bi opskrba ovisila o rijeci Dnjepar na kojoj više nema uređenih prolaznih mjesta i koja bi bilo teško osposobiti za prelazak više brigada. Ukratko desant preko Dnjepra bio je spektakularan pothvat, ali dosta ograničenog značenja.
Ukrajinci su prošlog tjedna izveli vrlo razoran napad projektilima ATACMS na zračne baze Rusa na okupiranim ukrajinskim teritorijima. Prema procjenama analitičara Oryxa, koji su uz pomoć satelitskih snimki prebrajalo uništenu i oštećenu tehniku, ruski gubici bili su dosita ogromni - 9 uništenih helikoptera (7 jurišnih Ka-52 i 2 transportna Mi-8) te 15 oštećenih (8 Ka-52 i 7 Mi-8), od kojih su neki možda i nepopravljivi.
- Ukrajinci su dobili najstariju verziju ATACMS-a, dometa do 170 km, ali s kasetnim bojnim glavama. Takvo oružje je najbolje baš za ovakve ciljeve koji su na otvorenom. A ovi navedeni podaci su još i konzervativni, budući da tu ima i oštećenja na tehnici od kasetnih bombica koja se nisu vidjela na satelitskim snimkama. S obzirom na to koliko su se ruske snage oslanjale na borbene helikoptere kao interventno sredstvo suzbijanja ukrajinskih oklopnih snaga u zadnje vrijeme, ovi gubici su bitni. Oni će morati promijeniti kompletan raspored jer im je čitav jedan sektor logistike pod potencijalnim napadom, kaže vojni analitičar.
- Šteta je samo što je te raketa došlo malo jer se zbog toga mora ekonomizirati njihovo korištenje, kaže Tabak.
Pitanje američke pomoći
Još jedno zanimljivo pitanje, za Ukrajinu možda i ključno, je dostava vojne pomoći sa Zapada. Tu se kao problem javlja činjenica da Zastupnički dom američkog kongresa trenutno nema lidera zbog čega ne može glasati o novom odvajanju sredstava za pomoć Kijevu. Predsjednik Biden pokušao je to zaobići predlaganjem mega paketa od 105 milijardi dolara kojim bi se osigurala vojna i financijska pomoć ne samo za Ukrajinu (Kijevu bi išla 61 milijarda), već i Izrael (14,3 milijarde), dio za pomoć Tajvanu, a nemali dio i za čuvanje južne granice SAD-a.
Tabak prvo napominje da je sukob u Izraelu bitno manji od rata u Ukrajini i dodaje da im Amerikanci već pomažu, između ostalog i svojim skupinama nosača aviona i brodovima koji su veće blokirali napad iz Jemena. Dodaje i da Amerikanci imaju namjenska skladišta na Bliskom istoku iz kojih može snabdijevati Izrael, ako će im to stvarno trebati.
- Što se tiče zapadne pomoći Ukrajini ona je jako bitna budući da je razlika između njih i Rusije velika - i vojno i gospodarski. No, izostanak te pomoći ne bi bio kraj priče, iako bi se Ukrajina teško nosila s Rusijom kao što to sada čini. I Hrvatska se branila kad joj nitko nije pomogao, napominje Tabak i nastavlja.
- Američka pomoć je tu velika. Dobar dio sredstava ide u nabavu vojnih sredstava i proizvodnju zaliha koje se već troše snabdijevanjem Ukrajine. A što se tiče Bidenovog paketa, on je tu s Ukrajinom iskombinirao pomoć Izraelu, Tajvanu, ali i sredstva za čuvanje južne granice - sve to je mamac za razne lobije i određene zastupnike koji će tako lakše glasati za cijeli prijedlog. Senat će to brzo izglasati jer tamo postoji suglasje oko ovih pitanja, a kod Zastupničkog doma je pitanje kad će paket doći do glasanja budući da trenutno nemaju predsjedavajućeg. No, vjerujem da bi i taj prijedlog prošao tamo budući da se u njemu ispreplelo toliko interesa. A budući da do 17.11. treba riješiti i financiranje američkog državnog sustava, jasno je da Zastupnički dom trenutno stvara veliki kaos, zaključuje Tabak.
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.