Najmanje 30 civila, među kojima petero djece, poginulo je u izraelskom zračnom napadu na UN-ovu školu u središtu Gaze. U školi su potražili zaklon brojni Palestinci. Izraelska vojska priopćila je da su ciljali teroriste koji su sudjelovali u napadu na Izrael 7. listopada i "djelovali u kompleksu", te da su poduzeli više mjera kako bi smanjili rizik od stradanja civila.
Napad na školu dio je novog izraelskog pojačavanja vojnih akcija u središnjoj Gazi dok SAD intenzivira diplomatski pritisak kako bi Izrael i Hamas pristali na obustavu vatre i trajno primirje. U srijedu je najmanje 70 mrtvih i više od 300 ranjenih dopremljeno u bolnicu Al-Aqsa, objavili su Liječnici bez granica. Kako je prijelaz Rafah prema Egiptu zatvoren, više se ne može evakuirati najteže ozlijeđene, a zdravstveni sustav je u kolapsu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u međuvremenu je zaprijetio "osobito snažnim" odgovorom na napade Hezbolaha iz Libanona, koji su eskalirali posljednjih dana i izazvali velike požare u sjevernom Izraelu.
Sjedinjene Države i 16 drugih zemalja čiji su građani uzeti kao taoci pozivaju Hamas i Izrael da prihvate prijedlog administracije američkog predsjednika Joea Bidena za okončanje rata, prenosi CNN. Osim SAD-a, to su Argentina, Austrija, Brazil, Bugarska, Kanada, Kolumbija, Danska, Francuska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Srbija, Španjolska, Tajland i Velika Britanija. Biden je prošlog petka poduzeo neobičan korak javno izlažući detalje prijedloga za prekid vatre u tri faze, koji bi u konačnici rezultirao trajnom obustavom vatre i oslobađanjem talaca. Ustvrdio je da je Hamas pretrpio takve gubitke da više ne može izvršiti napad nalik onome od 7. listopada, pa je, prema tome, cilj izraelske ofenzive ispunjen. No izraelski premijer Benjamin Netanyahu ponavlja da rat neće biti okončan dok Hamas ne bude potpuno poražen.
Analitičari duboko sumnjaju da će dvije strane ikada postići dogovor koji ide dalje od privremenog primirja, piše The New York Times. Bidenov prijedlog, za koji Amerikanci navode da ga je predložio Izrael iako je Netanyahu glasno i odlučno protiv, predviđa potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, povratak svih preostalih talaca i plan rekonstrukcije Gaze. Podržalo ga je nekoliko arapskih zemalja. No sporno je već i to može li Izrael ikada prihvatiti dugoročno primirje sve dok Hamas drži značajnu kontrolu nad Gazom. Da bi Izrael prihvatio trajni prekid vatre, mora prihvatiti da će Hamas ostati i igrati ulogu u Gazi, što Netanyahuova vlada ne može prihvatiti, piše NYT. S druge strane, Hamas odbija razmatrati privremeni prekid vatre bez jamstava trajnog prekida vatre. No, nakon osam mjeseci rata, ima znakova da bi obje strane mogle prihvatiti prvu fazu prijedloga: šestotjedni prekid vatre. Draga faza plana, koja predviđa trajni prekid neprijateljstava i potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, još je manje vjerojatna. To je plan o prekidu vatre, a ne plan za dan poslije, tumači analitičar Natan Sachs. Plan ne odgovara na ključno pitanje tko će vladati Gazom nakon rata.
U oba tabora postoje utjecajne osobe spremne produljiti rat, navodi NYT. Dok u Hamasu smatraju da ne bi trebali pristati ni na kakav dogovor koji ne dovodi odmah do trajnog prekida vatre, u Izraelu je samo spominjanje okončanja rata i potpunog povlačenja trupa navelo Netanyahuove krajnje desne koalicijske partnere da zaprijete rušenjem vlade. Glasnogovornik Hamasa Osama Hamdan izjavio je u utorak da Hamas neće prihvatiti sporazum koji ne počinje obećanjem o trajnom prekidu vatre i ne uključuje odredbe o potpunom povlačenju izraelskih trupa i razmjeni preostalih talaca za mnogo veći broj palestinskih zatvorenika u Izraelu.
Vojni analitičar i umirovljeni general Shlomo Brom kaže da je prva faza dobra za Netanyahua, jer će neki taoci biti oslobođeni. "Ali nikada neće doći do druge faze. Kao i prije, pronaći će nešto pogrešno u onome što Hamas radi, što neće biti teško", kaže on. Više od stotinu talaca Hamas je oslobodio u sklopu privremenog primirja prošlog studenoga, koje je trajalo oko tjedan dana. Ni sada nema jamstva da će prvu fazu slijediti druga. To bi Netanyahuu moglo odgovarati, slažu se analitičari, tako da smiri Washington obustavljajući nakratko vatru i puštajući konvoje u Gazu, pronalazeći pritom razloge da odustanu od trajnog primirja. Netanyahu se ustvari nada da će Hamas odbiti prijedlog i tako njega osloboditi pritiska. Dok se na sjeveru zahuktavaju sukobi s Hezbolahom, Netanyahu signalizira saveznicima da, čak i ako pristane na prijedlog, pregovori o drugoj fazi mogu trajati neodređeno dugo. Pritom Biden jasno želi prekid rata u Gazi puno prije predsjedničkih izbora u studenom, tumači Aaron David Miller, stručnjak za Bliski istok pri Carnegie Endowmentu. Tako ispada da je Biden jedini kome se stvarno žuri.
Očekuje se da će izraelski napadi, koje nakon pritiska Washingtona vode s manje trupa, manje bombardiranja i više opreza prema civilima, potrajati još dva ili tri tjedna, što je otprilike vrijeme koje bi bilo potrebno za pregovore o prvoj fazi plana. Izraelske trupe polako ulaze u gušće naseljena područja grada Rafaha, tjerajući civile da se evakuiraju dalje na zapad, prema obali i područjima koja su službeno označena kao sigurna, iako su mogućnosti smještaja i zdravstvene skrbi te zalihe vode i hrane, u najboljem slučaju, rudimentarne.