Tko pobjeđuje u Ukrajini može se činiti čudnim pitanjem s obzirom na katastrofalne rezultate ruske vojske, uspjeh ukrajinske protuofenzive ove jeseni i snagu zapadne koalicije u podršci Kijevu i kažnjavanju Moskve. No, ratovi nisu tako jednostavni, a globalne implikacije ovog regionalnog sukoba čine ga složenijim od većine. Također, tu je naravno i ruski predsjednik Vladimir Putin. Ruski vođa, kako neki neprestano ponavljaju, dobro igra i slabijom rukom pa se postavlja pitanje koji adut on ima u rukavu.
Upravo to je pitanje koje je Tobin Harshaw, urednik i autor u utjecajnom Bloombergu, postavio tijekom intervjua uglednom stručnjaku za rusku politiku, kremljologu Marku Galeottiju, autoru nove knjige "Putinovi ratovi: Od Čečenije do Ukrajine". Galeotti je ujedno i suradnik za javne politike u Wilson centru u Washingtonu, bio je savjetnik britansku vlade za vanjsku politiku, suradnik je u ‘think tanku‘ Royal United Services Institute (RUSI) te glavni direktor konzultantske tvrtke Mayak Intelligence koja se bavi političkim rizicima.
Zamoljen da u jednoj rečenici odgovori na pitanje tko je Vladimir Putin, Galeotti je rekao da je ruski predsjednik sovjetski aparatčik iz kasne ere te zemlje koji je pukom srećom došao u poziciju da vodi Rusiju, unatoč činjenici da zapravo ne zna kako se to radi.
Na konstataciju novinara da invazija na Ukrajinu konvencionalnim sredstvima nije dobro prošla, da se sada ruska strategija promijenila u kampanju ‘terorističkog bombardiranja‘ te da se tome u ruskim ratovima pod Putinom već moglo svjedočiti, Galeotti je odgovorio potvrdno, rekavši kako se mora shvatiti i imati na umu da on nema nikakvog vojnog iskustva.
‘Putin nema vojnički način razmišljanja‘
"Odradio je minimalnu pričuvnu časničku obuku. Dakle, on nema vojnički način razmišljanja. Kao bivši časnik KGB-a, on ima ‘sablastan‘ način razmišljanja - on smatra da su ljudi puni ranjivosti koje se mogu iskoristiti. Tako se odnosi i prema cijelim društvima. Ratovi su po svojoj prirodi zastrašujući, a Putin je spremniji od nas na Zapadu smatrati teror prihvatljivim instrumentom rata", kaže Galeotti.
Moglo se to, kako navodi, vidjeti u Čečeniji - vrlo brutalnu kampanju da se zauzme pobunjena mala regija južne Rusije i prisili je na povratak u okrilje zemlje masivnim bombardiranjem i vrlo brutalnim postupanjem prema tamošnjem narodu. To se moglo vidjeti i u Siriji s vrlo jakim zračnim bombardiranjima i to ne samo civilnih ciljeva, već i meta poput bolnica kako bi se slomila volja onih koji bi se opirali.
Na pitanje misli li da je Moskva Rusija bila suučesnik u korištenju kemijskog oružja od strane režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, Galeotti kaže kako je gotovo nezamislivo da Rusija ne bi imala saznanja o onome što se događa. "Ne znam jesu li stvarno stajali iza toga ili su to samo odobrili. No, na ovaj ili onaj način bilo je suučesništva".
Nakon što je otpustio mnogo svojih generala, Putin je sada za novog zapovjednika ruskih snaga u Ukrajini doveo Sergeja Surovikina, zvanog ‘general Armagedon‘. Promjena ruske strategije, kako je ustvrdio novinar Bloomberga, uklapa se u Surovikinov modus operandi pa je upitao što se od njega može očekivati, na što je Galeotti rekao kako se radi o vrlo brutalnom čovjeku čiji je podređeni časnik počinio samoubojstvo nakon ozbiljnog sukoba s njim. No, s druge strane, nitko nikada nije rekao da je nekompetentan. "Vidjeli smo u Siriji da je spreman koristiti duboko brutalnu taktiku, ali sa ciljem na umu - ne samo jer uživa u brutalnosti, već zato što je to dio vojne strategije".
On, kako objašnjava, želi slomiti Ukrajince, ali ne na prvoj crti bojišnice, gdje se pokazalo da to nije moguće, već slamanjem volje Zapada da ih podržava. "Slaba karika u ovom ratu, potencijalno, smo mi. Ako počnemo gubiti volju, kapacitete i jedinstvo da nastavimo opskrbljivati Ukrajince oružjem, a možda i još važnije novcem, Ukrajinci će imati ozbiljnih problema u vođenju svog rata".
Upitan koje oružje Ukrajinci trebaju, a koje Zapad još nije osigurao, Galeotti kaže da svakako trebaju sposobniju protuzračnu obranu, ali da se ne radi nužno samo o sve više sustava, nego i o streljivu. Rusi, podsjeća, uvelike koriste jeftine iranske bespilotne letjelice, koje nisu nešto posebno osposobljene, ali su dovoljno dobre da ostvare željeni učinak. "Možemo procijeniti da su Rusi potrošili oko 10 do 15 milijuna dolara na ovu novu kampanju bombardiranja. Ukrajinci su uporabili naše oružje u vrijednosti od oko 25 milijuna dolara kako bi se suprotstavili tome. Ovo nije samo vojna kampanja, već i ekonomska kampanja. Moramo se pobrinuti da Ukrajinci imaju kontinuirani dotok stvarnih resursa koje im trebaju da se obrane"
Pitanje Krima
Ono što bi u tome moglo biti problem jest što postoji razlika između onoga što Ukrajinci misle da trebaju i onoga što Zapad misli da im treba. Kaže kako postoji mantra da će rat završiti kada Ukrajinci tako odluče, no to je, kaže Galeotti, besmislica u smislu da i Zapad ima svoje interese. "Kad bi došlo do preokreta u Ukrajini te bi zemlja poručila da će rat završiti tek kad njihove snage dođu do Moskve, primjerice, ne bismo se složili s tim. No, mi zapravo ne želimo voditi teške rasprave o tome. Sve dok to ne činimo, stvaramo potencijalne probleme za budućnost. Sada moramo razgovarati o krajnjem stanju, tako da ovo ne postane pitanje koje razbija zapadno jedinstvo".
Na pitanje ne smatra li da bi realniji problem bio da Kijev pokuša povratiti Krim, Galeotti odgovara da mnogi razgovori koje vodi u Washingtonu završavaju s temom Krima i što se može učiniti po tom pitanju te kako je istina da je Putinu i ruskom narodu taj poluotok bitan na način na koji nijedan drugi dio Ukrajine nije. "Doista nisam siguran što bi mogao učiniti ako zaključi da će izgubiti poluotok. No, mislim da tu ima i više od toga - postoji zabrinutost da Ukrajinci nisu potpuno otvoreni sa svojim saveznicima o tome koji su njihovi dugoročni ciljevi".
Upitan je li zabrinut zbog opadanja europske potpore kako vrijeme postaje hladnije i kako je do prirodnog plina sve teže doći, kaže kako nije zabrinut toliko koliko je bio zabrinut prije mjesec dana jer cijene plina značajno padaju i kako u ovom trenutku nema naznaka brze promjene trenda. "Da budem iskren, ono što je stvarno važno je američka pozicija. Glas Washingtona nadglasava sve ostale. Dakle, puno je važnije što će donijeti međuizbori".
Upitan zašto je Putin bio u tolikoj zabludi kada je kvaliteta njegove vojske u pitanju, Galeotti navodi da je razloga više, a jedan je što je do sada imao mnogo relativno lakih pobjeda - u Čečeniji, Siriji i Gruziji postigao je ono što je i očekivao, a Zapad nije učinio puno po tom pitanju. No, ono što je u tom smislu najvažnije jest što je stvorio sustav u kojem mu nitko neće reći nešto što on ne želi čuti. "To je nešto što znamo već godinama, ali on sve više izbacuje iz svog kruga svakoga tko bi mogao iznijeti bilo kakvu kritiku. Ljudi sada znaju da Putinu govore ono što želi čuti, a ne ono što treba čuti".
Na konstataciju kako ima sve više mišljenja da se u ratu odvija zamah u korist Rusije, Galeotti kaže kako se s time ne slaže, već kako se radi o tome da je došlo do prirodne točke kulminaciju ukrajinske protuofenzive. Na sjeveru kod Harkiva bilo je pravih ukrajinskih trijumfa, dok ih je na jugu bilo u manjoj mjeri. K tome, iako Kijev šuti o svojim žrtvama, posve je jasno da su pretrpjeli gubitke, a i njihov vojni stroj je sada došao do točke kada ga treba zaustaviti radi održavanja i slično.
‘Ukrajinci su u jačoj poziciji‘
Rusi su, pak, na bojno polje ubacili novomobilizirane rezerviste, koji su vrlo loši vojnici s kojima trpe užasne gubitke, ali barem osiguravaju dodatno ljudstvo na prvim crtama. "No, Ukrajinci su u jačoj poziciji. Rusi bi se mogli nadati da će na proljeće moći pokrenuti protuofenzivu. Mislim da je upravo to ono što i Ukrajinci planiraju napraviti i mislim da bi oni bili u boljoj poziciji da to učine".
Zamoljen da komentira neke Putinove, kako navodi novinar, apsurdne tvrdnje te otkud ideja da će Ukrajinci baciti ‘prljavu bombu‘ i to u operaciji pod lažnom zastavom, Galeotti navodi da se radi o dijelu dugotrajne kampanje. Mjesecima su, kaže, u Kremlju iznosili takve tvrdnje u nadi da će izazvati strah na Zapadu i postići da se okrene pregovorima. Bilo je tvrdnji da Ukrajinci s Amerikancima rade na biološkom oružju, da su se pripremali na napad kemijskim oružjem ili da će izvesti neku vrstu radiološkog napada. To je, kaže, tek dio u nizu bizarnih optužbi koje se pojave i onda nestanu.
No sve to vodi do zastrašujućeg pitanja bi li Putin - ako stvari ne bi išle u za njega povoljnom smjeru - doista mogao otići toliko daleko da uporabi kemijsko oružje ili taktičko nuklearno oružje, na što Galeotti kaže kako smatra da korištenja kemijskog oružja od strane Rusije neće biti jer za to nema vojnih razloga, kao što nema vojnih razloga ni za korištenje nuklearnog oružja. Ipak, ne misli da je to nemoguće. "No, čini se da je Putin, uza sve to što vjeruje u mnoge duboko uznemirujuće i neugodne stvari, racionalan akter. Ukoliko bi imao dovoljno vremena, mogao bi shvatiti da gubi. Ali ako mu se učini da Ukrajinci moćno prolaze kroz linije i osvajaju sve, mogao bi se uspaničiti. Mogao bi osjećati da je stjeran u kut te da nema što izgubiti i onda bi mogao odlučiti da baci kocku", zaključuje Galeotti.