"Švedska premijerka Magdalena Andersson, šefica Socijaldemokratske stranke, za ulazak je Švedske u NATO", objavio je u srijedu švedski dnevnik Svenska Dagbladet pozivajući se na neimenovani izvor iz stranke. Prema pisanju tog dnevnika, vodstvo stranke, koja se dosad tradicionalno libila ulaska u vojno-obrambene saveze, u svjetlu novih okolnosti favorizira švedski prekid politike vojne neutralnosti, nesumnjivo zbog zaokreta koji se dogodio u susjednoj Finskoj, a zahtjev bi mogli podnijeti na NATO-ovu summitu u Madridu potkraj lipnja, prenose švedski mediji.
Općeprihvaćeni je stav oduvijek bio da bi Švedska I Finska, uđu li u NATO, zbog geostrateške povezanosti to najvjerojatnije učinile u paketu. Finska je, kao što se već nekoliko dana izvještava, gotovo sigurno prelomila i u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu odlučila učiniti strateški zaokret. Finska premijerka Sanna Marin u srijedu je, stigavši u Stockholm, to potvrdila kada je na zajedničkoj konferenciji za medije sa švedskom kolegicom Magdalenom Andersson, rekla da bi htjela da odluka dviju zemalja bude ujednačena. Koji sat poslije Finska je svojim građanima predstavila vladinu analizu sigurnosne situacije i prednosti i nedostatke ulaska u Sjevernoatlantski savez za tu zemlju. "Preferirala bih da donesemo odluku na razini regije, ali na Švedskoj je, dakako, da odluči za sebe", poručila je Marin.
Švedska premijerka najavila je da će Švedska provesti temeljitu sigurnosnu analizu, ali u vrlo kratkom roku. "Moguće je da će biti gotova i prije kraja svibnja", poručila je Andersson.
Iz predstavljene finske sigurnosne analize saznaje se da je "obrambeni kapacitet Finske dobar", ali su sigurnosne okolnosti u okruženju promijenjene. Glavni tajnik NATO-a, Norvežanin Jens Stoltenberg, već je rekao da su vrata za članstvo dvjema zemljama otvorena te bi, u slučaju da ga zatraže, ušle u rekordnom roku.
U finskom izvještaju stoji i da članstvo u NATO-u ne bi obavezalo Finsku da primi na svoj teritorij nuklearno oružje ili da u zemlju rasporedi NATO-ove vojnike, piše agencija TT. Međutim, finski ministar obrane Antti Kaikkonen je s tim u vezi poručio da postoji samo jedna vrsta članstva i da nema opcije za "light verziju".
'Različite odluke donose moguće probleme'
Vojnog analitičara Ilmarija Käihköa, profesora na švedskm Obrambenom sveučilištu, nije iznenadila informacija da je švedska premijerka sklona priključiti se NATO-u. "Javno mišljenje će vjerojatno prisiliti Finsku da podnese zahtjev za članstvo i stoga nije čudno da i Švedska dođe do istog zaključka. Interesantno mi je da je raspravu o ulasku u NATO u Švedskoj zapravo pokrenula Finska, to me ponešto iznenađuje", kaže Ilmari Käihkö. "Donesu li se različite odluke, to bi moglo stvoriti više problema", smatra, pak, Robert Dalsjö, sigurnosni stručnjak. "To bi značilo velike vojne i strateške minuse, a imalo bi i političku cijenu. Osim toga, švedsku odluku da ostanu 'vani' moglo bi se u Finskoj protumačiti kao vrlo sebičan potez", rekao je Dalsjö u razgovoru za SvD. Prednosti za Švedsku nema, u slučaju da Finska uđe u Savez, dodao je on.
"Meni je nezamislivo da ne budemo na istoj liniji kao Finska. Naime, tada bismo stvorili nesigurnost za Švedsku, a probleme za Finsku. I završili bismo u neobranjivoj situaciji", komentirao je, pak, bivši švedski premijer i ministar vanjskih poslova Carl Bildt. Za švedsku televiziju Bildt je rekao da bi odluka Finske da se priključi Savezu značila da nestaje najvažniji argument protiv švedskog članstva. Bild ističe kako je Švedskoj njezina politika neutralnosti dosad dobro služila, ali i da se ne treba držati prošlosti. Uostalom, Švedska je u međuvremenu postala članica Europske unije i, primjerice, šalje oružje Ukrajini, smatra Bildt. "Odlučimo li suprotno Finskoj, to bi dramatično unazadilo našu suradnju. Tada bismo završili u nekoj vrsti sive zone, zbog čega bismo bili izloženi sigurnosnim pritiscima", rekao je za dnevnik Dagens Nyheter Bildt.
S njime se slaže i general major Karlis Neretnieks koji već dugo propagira članstvo. "Postali bismo očigledna meta za nuklearnu iznudu budući da ne bismo poput Finske bili pod "NATO-ovim nuklearnim kišobranom". Hipotetski bi Rusi mogli reći da žele posuditi otok Gotland i lako nam zaprijetiti", tvrdi on.
Odluka 'za nekoliko tjedana'
A dok švedska izrađuje vlastitu procjenu rizika, finski parlament će u sljedećem tjednu saslušati stručnjake za sigurnost. Odluka se očekuje "za nekoliko tjedana", rekla je u Stockholmu Sanna Marin koja je već ranije izjavila da "Rusija nije susjed kakav je Finska mislila da jest".
Istodobni ulazak Švedske za Finsku je jako važan zbog ranjivosti u slučaju da jednostrano donese odluku. Finska i baltičke zemlje bi u slučaju rata bez Švedske u savezu bile u lošijoj poziciji, a NATO-u bi bilo teže spašavati ih.
Švedska je, inače, prošlih desetljeća bila naklonjenija ideji ulaska o kojoj se više puta raspravljalo. Ankete su godinama pokazivale podršku od 30 posto i više, dok je u Finskoj podrška ulaska stalno bila na razini ispod 30 posto. Švedski Socijaldemokrati su tradicionalno koristili Finsku i njezinu nezainteresiranost za ulazak kao štit po pitanju NATO-a. Međutim, podrška je sada u susjednoj zemlji, nakon ruske agresije na Ukrajinu, narasla na zapanjujućih 68 posto. Samo je mali dio finskih parlamentaraca javno izrazio protivljenje članstvu.