U simulaciji, neprijatelj pokušava zauzeti kontrolu nad ključnim vodenim putem nedaleko glavnog grada Tajvana. Napadajući s mora i iz zraka, okupatorske snage ciljaju ušće rijeke Tamsui na sjevernoj obali otoka - to je strateški važan estuarij koji omogućuje izravan pristup centru Taipeija, piše CNN.
Kao odgovor, vojska Tajvana okuplja borbene avione i tenkove, dok kopnene snage detoniraju eksplozive kako bi zaustavile napredovanje neprijatelja.
Ove su scene dio tjedan dana duge vojne vježbe Han Kuang koja se do petka održava diljem Tajvana. Ovaj godišnji događaj održava se od 1984. i uključuje sve grane tajvanske vojske - uključujući i rezerviste - u namjeri da se pojačaju obrambeni kapaciteti zemlje.
Ove godine, vojna je vježba još značajnija uslijed rastuće zabrinutosti zbog kineskih namjera u pogledu Tajvana - otoka s vlastitom samoupravom kojeg kineska vladajuća komunistička partija smatra svojim.
Te su bojazni dodatno ojačale nakon ruske invazije na Ukrajinu. Peking nije odbacio korištenje sile kako bi preuzeo kontrolu nad Tajvanom i vrši na otok sve veći vojni pritisak slanjem borbenih aviona u samoproglašenu ‘zonu identifikacije protuzračne obrane‘.
Peking je također vrlo oštro reagirao na izvještaje o tome da predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa, Nancy Pelosi, razmatra posjet Taipeiju i upozorava da će kineska vojska ‘rezolutno braniti nacionalnu suverenost‘ ako ‘strane snage budu ohrabrivale ideju o neovisnosti Tajvana‘.
‘Kina zahtijeva da SAD poduzme konkretne mjere kako bi ispunio svoju obvezu da neće podupirati ‘neovisnost Tajvana‘ i ‘organizirati posjet Nancy Pelosi Tajvanu‘, kazao je u utorak glasnogovornik kineske vojske, Tan Kefei.
‘Ako SAD bude inzistirao na tom putu, kineska vojska neće samo mirno sjediti, već će poduzeti stroge mjere da spriječi svako vanjsko uplitanje i separatističke ideje o tajvanskoj neovisnosti i rezolutno braniti nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet‘, kazao je Tan.
Tjedan dana vojnih vježbi
Vježba Han Kuang je najveća vojna vježba u kojoj se koristi prava municija i koja se održava svake godina na Tajvanu, otoku od 24 milijuna stanovnika s demokratskim vodstvom.
Dok je predsjednica Tsai Ing-wen promatrala, izvedena je simulacija napada na mornaričku bazu Su‘ao, glavnu vojnu luku na sjeveroistoku Tajvana pri čemu su tajvanske snage igrale ulogu i napadača i branitelja.
Dva sata su borbeni avioni Mirage 2000 i F-16 presretali avione koji dolaze s istoka, helikopteri su se igrali mačke i miša s podmornicama, a raketni sustavi s navođenjem ispaljivali su rakete i torpeda na zamišljenu vojsku koja se iskrcavala na obalu.
Vojna vježba demonstrira ‘sposobnost i odlučnost naše vojske da obrani našu zemlju‘, kazala je Tsai po završetku vježbe.
Vjerojatno će kinesku vojsku najviše zanimati kako će se vježba odviti.
U ponedjeljak je kineski dron za izviđanje i nadgledanje preletio preko japanskog tjesnaca Miyako, nakon što je upao u tajvanski zračni prostor na istočnoj obali, pokazao je izvještaj tajvanske vojske.
Vojne vježbe su, također, tako osmišljene da nauče stanovnike kako da se ponašaju i odgovore u slučaju napada.
U ponedjeljak ujutro je promet u Taipeiju na 30 minuta bio obustavljen, a stanovnici su potražili zaklon dok su diljem grada tulile sirene za zračnu opasnost. Slične će se vježbe do kraja tjedna održati diljem Tajvana.
Gradska uprava Taipeija kaže kako je svrha zračnih uzbuna naučiti građane gdje se nalaze skloništa u slučaju rata.
Rastuća prijetnja Kine
I SAD i Tajvan su upozorili da je taj otok pod sve većim vojnim pritiskom iz Pekinga.
To se djelomice očituje u brojnim primjerima kad je Kina poslala svoje vojne letjelice u tajvansku samoproglašenu zonu identifikacije protuzračne obrane, uključujući i 56 aviona koji su upali u zonu u samo jednom danu prošlog listopada. Kao odgovor, Tajvan je digao borbene avione, izdao upozorenje i rasporedio sisteme protuzračne obrane da nadgledaju aktivnosti.
Prošle godine je tajvanski ministar obrane, Chiu Kuo-cheng, kazao kako bi Kina mogla biti spremna poduzeti ‘sveobuhvatnu‘ invaziju do 2025. godine i dodao da su međudržavne tenzije na najvišoj razini u posljednjih 40 godina otkako se priključio vojsci.
U međuvremenu su ruska invazija na Ukrajinu - i kinesko odbijanje da osudi poteze Moskve - pojačali spekulacije o namjerama Pekinga. Prošli tjedan je ravnatelj CIA-e, Bill Burns, kazao kako Kina pažljivo motri rusku invaziju na Ukrajinu i kalkulira ‘kako i kada‘ bi mogla izvršiti invaziju na Tajvan. ‘Ne bih podcijenio odlučnost predsjednika Xi Jinpinga da uspostavi kontrolu Kine‘, kazao je Burns.
Takve procjene su pokrenule analize o tome koji bi bio najbolji odgovor Tajvana u slučaju invazije.
Chang Yan-ting, koji je i bivši zapovjednik tajvanskih zračnih snaga, kazao je kako Tajvan mora učiti od Ukrajine kako se suprotstaviti nadmoćnijem neprijatelju i ubrzati razvoj svojih sposobnosti asimetričnog ratovanja.
Umjesto da se usredotoči na konvencionalno oružje poput tenkova, kazao je da bi Tajvan trebao razviti i kupiti dalekometne projektile kojima bi se mogla gađati kineska vojna postrojenja u slučaju rata.
‘Tajvan se razlikuje od Ukrajine jer je otok i vrlo je gusto naseljen, pa bi bilo vrlo teško evakuirati stanovnike u slučaju napada‘, kazao je Chang.
Zbog toga bi se tajvanska vojska trebala fokusirati na strategiju blokiranja pokušaja kineske vojske da se uopće iskrca na Tajvan, umjesto da se povuče u unutrašnjost i riskira borbe u gusto naseljenim gradovima.
‘Naš bi prioritet trebala biti asimetrična ratna strategija koja sprječava da Tajvan postane ratna zona‘, kazao je. ‘To bismo mogli postići pojačavanjem naših sposobnosti dalekometnog udara kako bismo pogodili neprijatelja i eliminirali kineske snage u provinciji Fujian ako započnu napad ili pokušaju prijeći Tajvanski tjesnac‘, dodao je.
‘Na taj način, možemo u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi živote običnih građana, kao i financijsko središte koje su naši ljudi tako mukotrpno gradili na našoj zemlji u proteklih 70 godina.‘