Sve veća ruska uporaba iranskih bespilotnih letjelica Shahed-136 u Ukrajini istovremeno odražava i snagu i slabost ruske vojske. Bombardiranje bespilotnim letjelicama u ponedjeljak ujutro u središtu Kijeva u dvije skupine u vrijeme jutarnje špice, pokazuje kako ovo oružje može izazvati razaranje i strah u glavnom gradu, koji do prije tjedan dana nije bio meta napada već mjesecima.
Dronovi Shahed-136 prvi su se puta pojavili u ratu u rujnu, a iako su opisani kao ‘bespilotne letjelice kamikaze‘, bolje ih je smatrati malim krstarećim projektilima s relativno ograničenim razornim kapacitetom s obzirom na njihovu nosivost od 50 kilograma, prenosi britanski The Guardian. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da ih je Moskva kupila 2400, što zvuči kao velik broj, no oni se vrlo brzo troše.
Justin Bronk, stručnjak za zračne snage u think tanku Royal United Services Institute (RUSI), kaže da je ove dronove "teško dosljedno presretati", ali njihova je brzina mala u odnosu na krstareće projektile, što znači da će protuzračna obrana uvijek imati priliku za to. "U konačnici, oni pružaju način da Rusija uzrokuje više civilnih i vojnih žrtava u Ukrajini, ali to neće preokrenuti tijek rata", rekao je.
Napad u ponedjeljak je drugi veliki napad na Kijev u tjedan dana. Prošlog ponedjeljka, kao odgovor na napad na Krimski most u Kerčkom tjesnacu, Kremlj je lansirao smrtonosni baražni udar raketa i napada bespilotnim letjelicama na Kijev i druge veće gradove.
Krvavi uspjeh prošlotjednog napada - procjenjuje se da je 15 osoba ubijeno samo tog dana - i razaranje ovog ponedjeljka, otkriva ograničenja u zračnoj obrani Kijeva. Nije jasno zašto je trebalo tako dugo, ali SAD je prošlog tjedna odgovorio na taj problem objavivši da će ubrzati isporuku prva dva od osam obećanih sustava protuzračne obrane NASAMS, koji se inače smatraju dovoljno učinkovitima da štite Pentagon.
Vojna korist bliska nuli
No, dok napadi na Kijev pune naslovnice diljem svijeta, vojna korist je bliža nuli i kao izolirani udari neće imati značajan psihološki učinak na uglavnom odlučno civilno stanovništvo zemlje. Napadi izazivaju strah, ali i bijes, posebno nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao krajem prošlog tjedna kako "nema potrebe" za masovnijim udarima na Ukrajinu.
Čini se kako njihova uporaba također pokazuje da Rusiji ponestaje navođenih projektila. Zapadni dužnosnici rekli su u petak kako se uglavnom slažu s ukrajinskom procjenom da je Moskva potrošila oko dvije trećine svojih zaliha i da ima još samo 124 od 900 projektila Iskander srednjeg dometa. "Mislimo da je to otprilike točno", rekao je jedan od dužnosnika, iako je takve zaključke nemoguće provjeriti.
Bilo je nekih sugestija u ponedjeljak ujutro da su ruske snage možda djelomično pokušavale ciljati energetsku lokaciju u glavnom gradu, iako svi detalji tek trebaju biti potvrđeni. Ipak, u širem smislu, sve je više znakova da Rusija pokušava ciljati ukrajinske energetske i druge komunalne mreže u trenucima kada zima i "sezona grijanja" u zemlji kucaju na vrata.
I zabrinute obrambene snage zemlje imaju to na umu pa su pozvali građane da smanje potrošnju električne energije između 17 i 23 sata. U posljednjih mjesec dana opskrba električnom energijom Harkiva, Kijeva i Lavova povremeno je bila pogođena ruskim udarima.
Bespilotne letjelice poput Shahed-136 učinkovitije su protiv takvih statičnih meta nego protiv vojnih snaga, a po Moskvi bi razorni utjecaj na Ukrajinu možda mogao biti veći. Istovremeno će Rusija očajnički pokušavati zaustaviti napredovanje ukrajinskih snaga na bojnom polju, barem do obilnih kasnojesenskih kiša i nade da bi one mogle izazvati neku vrstu stanke.
Ruski poziv na evakuaciju civila iz regije Herson prošlog tjedna jedan je lokalni dužnosnik predstavio kao nešto privremeno, no to je idući korak u postupnom povlačenju sa zapadne obale rijeke Dnjipro, gdje se ruske snage povlače od početka mjeseca.
Ukrajina je u toj regiji pokrenula protuofenzivu izvršavajući pritisak i potiskujući ruske linije od početka rujna, ali s malo stvarnog uspjeha do prve polovice listopada, kada su okupatori odustali od dijela teritorija do 50-ak kilometara sjeverozapadno od grada Hersona na novu bojišnicu, sjeverno od mjesta Milove.
Ništa ne ide u prilog Rusiji
Ukoliko je to bio pokušaj racionalizacije bojišnice, očito nije uspio, s obzirom na najavu evakuacije, a u nekim se zapadnim krugovima spekuliralo s mogućnošću da bi sam grad Herson, prijestolnica regije, mogao biti ponovno zauzet već idući tjedan, iako su takve procjene možda bile previše optimistične.
Moguće je da se ruske snage naprosto pripremaju za obranu grada u urbanim borbama, omogućujući tako svojim linijama da ukrajinske snage usredotoče na tu tešku jesensku bitku. Bit će lakše braniti grad nego otvoreno područje oko njega, što će za Kijev značiti dilemu koliko je daleko spreman ići da probije put do uspjeha.
No, trenutačno je to prva crta koju treba promatrati u gotovo osam mjeseci dugom ratu, u kojem se čini da Ukrajina ima kopnenu inicijativu. Ruske snage su također i dalje pod pritiskom na sjeveroistočnom dijelu bojišta, gdje Kijev pokušava napredovati prema Kremini, nakon što su njihove snage povratile Liman i Svjatove, važno prometno čvorište.
Ništa za sada ne ide u prilog Kremlju. Rusija je počela slati mobilizirane regrute od svojih pola milijuna vojnih obveznika na bojišnicu, a pojavila su se prva, deprimirajuća izvješća o prisilnim regrutima koji su ginuli u mjestima kao što je Lisičansk, nakon minimalne ili nepostojeće obuke.