Rusija u ovom trenutku upravlja, izuzetno uspješno, velikom strategijom. Definira dinamiku na svim bojištima agresije na Ukrajinu, u svoju sferu interesa vraća Gruziju destabilizirajući Moldaviju. Sa zadovoljstvom promatra politički kaos u Bugarskoj, gdje jačaju snage koje zagovaraju bliske veze s Moskvom. Iran i Rusija povezali su sustave plaćanja Shetab i Mir 12. studenog.
Završna deklaracija G20 ne spominje rusku agresiju. Turska osuđuje američko odobrenje Ukrajini da gađa Rusiju dalekometnim projektilima. Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu potvrđuje "spremnost nastavka pomoći Srednjoafričkoj Republici u jačanju nacionalnog gospodarstva, suvereniteta i sigurnosti zemlje". U Sudanu je dobila odobrenje za pomorsku bazu. A tu su i dobri odnosi s Kinom i puna podrška Demokratske Narodne Republike Koreje, sjeverne, u vođenju agresije.
Moskva se osjeća snažno, koliko god navirale loše vijesti poput odobrenja Kijevu da gađa Rusiju zapadnim projektilima ili američke odluke da joj dostavi protupješačke mine. Taj dojam želi ostaviti u sljedećem razdoblju pripremajući teritorij za razgovore s izabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Dio strategije intenziviranje je zračnih napada na Ukrajinu da bi do kraja uništili energetsku infrastrukturu i oslabili moral civilnog stanovništva, ali Moskva nastavlja širiti doseg djelovanja. Nuklearna prijetnja stalno je hibridno oružje, pa tako Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, u četvrtak kaže da ulažu "maksimalne napore" da se izbjegne nuklearni sukob.
Taktički je pristup višeslojan, kombinira poruke ublažavanja i pojačavanja, pa istodobno Marija Zaharova, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova, reagira na otvaranje američke baze u Poljskoj. "To je još jedan, iskreno, provokativan korak u nizu duboko destabilizirajućih akcija Amerikanaca i njihovih saveznika u Sjevernoatlantskom savezu u strateškoj sferi", rekla je u četvrtak. Zanimljivo je da je baza u Redzikowu, na baltičkoj obali, otvorena još 13. studenog.
Zaharova navodi da otvaranje baze, koja je dio NATO-ova proturaketnog štita Aegis Ashore (Kopneni štit), osmišljenog sredinom 2000-ih, a uključuje i lokaciju u Rumunjskoj, razarače američke mornarice u pomorskoj bazi u Španjolskoj i radar za rano upozoravanje u Turskoj, "dovodi do potkopavanja strateške stabilnosti, povećanja strateških rizika i, kao rezultat toga, povećanja ukupne razine nuklearne opasnosti".
Paweł Wroński, glasnogovornik poljskog Ministarstva vanjskih poslova, odgovara da ondje nema nuklearnih projektila. "Baza služi obrani, a ne napadu", dodao je. Ali Zaharovu to ne zanima: "S obzirom na prirodu i razinu prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza proturaketne obrane u Poljskoj odavno je dodana na popis prioritetnih ciljeva za potencijalno uništenje koje se, ako je potrebno, može izvršiti širokim rasponom naprednog oružja."
Iz ovih se izjava može zaključiti nastavak ruskog djelovanja prema članicama NATO-a koje podržavaju Ukrajinu. Iz te se skupine isključuje Mađarska, koja je upravo pristala na povećanje cijene ruskog proširenja nuklearne elektrane Paks. Naftna kompanija MOL u srijedu izvještava da je prekid opskrbe ruskom naftom sljedećih godina "nerealan, unatoč naporima" - Janaf im smeta. Kremlj je svjestan da mora izbjegavati, svakako sljedeća dva mjeseca, bilo kakav pokušaj izravnog sukoba s NATO-om, ali će nastaviti voditi hibridni rat u obliku od propagandnog, a prijetnja bazi u Poljskoj ogledni je primjer, do sabotaža kao što je oštećivanje podmorskih komunikacijskih kablova u Baltiku. Finsko i njemačko ministarstvo vanjskih poslova u zajedničkom su priopćenju izrazili "duboku zabrinutost" zbog presječenog kabla, kao i to da je puna istraga u tijeku.
"Naša europska sigurnost na udaru nije samo zbog ruskog agresivnog rata u Ukrajini nego i od hibridnog ratovanja malicioznih aktera", obznanili su. "Čuvanje naše zajedničke kritične infrastrukture ključno je za našu sigurnost i otpor naših društava", zaključuju. Sliku ruskog djelovanja upotpunjava vijest o aktivnoj pomoći jemenskim hutistima da precizno lociraju brodove u Crvenom moru koje zatim napadaju, a ne treba zanemariti i malignu ulogu Rusije u ratu u Sudanu.
Ista Zaharova u četvrtak, da bi ostvarila balans s obzirom na prijetnju Poljskoj, ponavlja da su "otvoreni za pregovore, spremni razmotriti svaku realnu, nepolitičku inicijativu", ali, dodaje, razmotrit će samo rješenje "koje se temelji na uzimanju u obzir naših interesa".
Čini se da je u međuvremenu došlo do određenog prosvjetljenja u Kijevu jer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u razgovoru za Fox News prihvaća tezu da će Krim moći biti vraćen samo diplomatskim putem. Važan je to signal kojim se otvara pristup pregovorima koji će, izgledno, veći dio okupiranog ukrajinskog teritorija ostaviti pod ruskom kontrolom "na određeno vrijeme", kako je to među prvima obznanio racionalni češki predsjednik Petr Pavel.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....