Kremaljska propagandistica i notorna ratna huškačica Margarita Simonjan rekla je da bi sukob Armenije s Rusijom u vezi sigurnosnog bloka pod vodstvom Moskve mogao dovesti do toga da ta zemlja na Južnom Kavkazu neće postojati u roku od pet godina.
Glavna urednica RT-a, trbuhozboračke televizije Kremlja, velika je saveznica ruskog autokrata Vladimira Putina i redovita gošća na državnoj televiziji, gdje promovira retoriku ruskog vođe o invaziji na Ukrajinu.
Tijekom postavljanja pitanja na Svjetskom festivalu mladih u Siriusu, u ruskoj regiji Krasnodar, Simonjan je kritizirala armenskog premijera Nikola Pašinjana. On je, naime, suspendirao sudjelovanje Erevana u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), koja se smatra ruskim ekvivalentom NATO-u.
Prošlog mjeseca Pašinjan je rekao da je CSTO iznevjerio Armeniju, te je zamrznuo sudjelovanje te zemlje u sigurnosnom bloku jer se, kako je rekao, više ne može osloniti na Rusiju kao pouzdanog obrambenog partnera.
Ipak, iz Erevana zasad nema formalnih poteza za povlačenje iz saveza.
Nagorno-Karabah i ‘izdajnik‘ Pašinjan
"Armenska mladež mora shvatiti da je Pašinjan izdajnik armenskog naroda i da će voditi Armeniju prema potpunom uništenju ako ostane na vlasti", rekla je Simonjan u ponedjeljak, uz pljesak publike.
Simonjan, koja je armenskog podrijetla i sebe smatra i Ruskinjom i Armenkom, izjavila je da, ako tamošnji birači nastave podržavati Pašinjana, "Armenije neće biti za pet godina - baš kao što više nema Nagorno-Karabaha u obliku u kojem su to Armenci željeli", rekla je Simonjan. "Armenija uopće neće postojati, vidjet ćete", dodala je.
Desetljećima je trajao sukob između Armenije i Azerbajdžana zbog Nagorno-Karabaha, da bi prošlog rujna azerbajdžanske snage pokrenule ofenzivu na tu odcijepljenu regiju Nagorno-Karabah, međunarodno priznatu kao dio Azerbajdžana, ali i dom većinskog etničkog armenskog stanovništva, zbog čega je i Erevan polagao pravo na nju.
Nakon munjevite azerbajdžanske pobjede uslijedio je egzodus gotovo cjelokupnog armenskog stanovništva, a Erevan je izrazio ogorčenje i zabrinutost zbog ruskog nemiješanja u sukob. Baku je, pak, optužio za etničko čišćenje, što je Azerbajdžan negirao. Azerbajdžan nije članica CSTO-a.
Ovaj sigurnosni savez ima točku sporazuma sličnu članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora NATO-a, u kojem se čin agresije na jednu članicu smatra napadom na sve članice.
Olesja Vartanjan, viša analitičarka Međunarodne krizne skupine (ICG) za regiju Južnog Kavkaza, rekla je za Newsweek prošlog mjeseca da je zamrzavanje sudjelovanja u CSTO-u u Jerevanu problem posljednjih nekoliko godina. To je bio slučaj osobito otkad je Armenija, kako kaže, počela doživljavati sve veće probleme u smislu nemogućnosti da spriječi bilo kakve napade".
"Rusija nije bila sposobna spriječiti kontinuirane napade koji su pokretani s azerbajdžanske strane na granici, vidjeli smo da je Rusija neaktivna", kaže Vartanjan.
‘Nije pitanje o Armeniji, već o CSTO-u‘
Dodala je da bi istupanje iz CSTO-a bio golem i značajan politički potez jer bi to bio još jedan saveznik Rusije koji je uvelike ovisan o njoj, a odjednom joj okreće leđa dok se u Ukrajini događa što se događa.
Varužan Nersesjan, armenski veleposlanik u Velikoj Britaniji i Irskoj, još ranije je za Newsweek rekao da "nije pitanje o Armeniji i kako Armenija gleda na CSTO, već o CSTO-u i kako on shvaća svoju misiju kada je Armenija u pitanju".
Simonjan je, pak, u ponedjeljak poručila armenskim biračima da "nastave birati Pašinjana ako im je takva samoubilačka politika bliska".
Iako video snimka, koja je do utorka pregledana više od 336.000 puta, ne prikazuje Simonjan kako govori da će Rusija napasti Armeniju, ekonomsko i vojno oslanjanje Erevana na Moskvu moglo bi zemlju učiniti ranjivom.
"Putinova šefica propagande Simonjan dala je još jednu izjavu u kojoj se implicira da je Armenija na Putinovom popisu želja", objavio je proukrajinski korisnik X-a, bivšeg Twittera, Jay iz Kijeva. "Budući da je Kongres SAD-a sada paraliziran, Putin s pravom to shvaća na način da neće biti posljedica što god učini", zaključio je on.