Ključni događaji:
- Ukrajina tvrdi da neće koristiti kazetno streljivo u Rusiji
- Samit NATO-a: Ukrajina želi više od općenite izjave, Švedska članstvo
17:25
Ukrajinske zalihe tenkova prvi su put u povijesti premašile ruske zalihe
Prema podacima koje je objavio Kielski institut za svjetsku ekonomiju , koji prati potporu poslanu Ukrajini, Ukrajina je primila 471 dodatni tenk od izbijanja rata punog opsega, a daljnjih 286 tek treba stići u ratom razorenu zemlju.
Prema Vojnoj bilanci za 2023., koju svake godine sastavlja istraživački centar Međunarodnog instituta za strateške studije, Ukrajina je početkom godine imala 953 glavna borbena tenka. Prema podacima nizozemskog otvorenog izvora, Oryx, kijevska vojska izgubila je 558 tenkova – što je manji broj od onih koje je međunarodna zajednica obećala Ukrajini. Također su zarobili 545 tenkova.
Rusija je prije rata imala otprilike dvostruko više od ukrajinskih zaliha tenkova. Vojna bilanca je početkom 2023. godine stavila ruske operativne tenkove na 1800, ali trenutni Oryxov broj gubitaka ruskih tenkova iznosi 2082 od veljače 2022.
Točne brojke gubitaka opreme vrlo je teško provjeriti s obje strane. Međutim, poznato je da je Rusija izgubila mnoge od svojih glavnih borbenih tenkova i morala je povući mnoga stara vojna vozila iz skladišta.
15:19
Ukrajinske rakete iznad Kerčkog mosta?
Ruski dužnosnici objavili su da su tijekom dana oborene dvije rakete u blizini Krima. Prvo su izvijestili da je jedna oborena u blizini Kerčkog mosta, a nekoliko sati kasnije tvrde da je jedna srušena iznad regije Rostov.
Guverner Vasilij Golubev rekao je da nema žrtava, ali su 'krhotine djelomično oštetile krovove nekoliko zgrada'.
15:15
Rusi opkoljeni u Bahmutu?
Ukrajinska vojska ostvarila je veliki napredak kod Bahmuta, a prema riječima generala Oleksandra Sirskog, Rusi su - opkoljeni! Zapovjednik kopnenih snaga Ukrajine najnoviju vijest objavio je na Telegramu uz video koji prikazuje snajperiste kako 'uništavaju agresorske snage.
- Postižemo napredak, a neprijatelj je mjestimično opkoljen - rekao je Sirksij.
15:12
Zelenskij i Duda odali počast žrtvama pokolja iz Drugog svjetskog rata
Ukrajinski i poljski predsjednik su subotu obilježili godišnjicu pokolja nad Poljacima koji su tijekom Drugog svjetskog rata izvršili ukrajinski nacionalisti, a masovna ubojstva Poljaka i dalje su izvor napetosti između dviju država.
Iako je Varšava jedan od najčvršćih saveznika Kijeva od invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022., Volinjski pokolj u kojem je, prema procjenama, od 1943. do 1945. u zapadnoj Ukrajini likvidirano između 50.000 i 60.000 Poljaka, i dalje opterećuje odnose dviju naroda, a napetosti posebice izbiju uoči godišnjice pokolja 11. srpnja.
U manjem opsegu, žrtve pokolja su bili i Rusi, Židovi, Armenci, Česi i predstavnici drugih naroda koji su živjeli u Volinjskom kraju.
Poljski parlament smatra da masovna ubojstva koja su počinili Ukrajinska ustanička vojska i Organizacija ukrajinskih nacionalista pod vodstvom Stepana Bandere imaju karakteristike genocida.
Ukrajina to odbacuje i na događaje u Volinju gleda kao na sukob između Poljske i Ukrajine koji je utjecao na oba naroda.
Poljski povjesničari kažu da je u poljskim operacijama odmazde također ubijeno do 12.000 Ukrajinaca.
Volodimir Zelenskij i Andrzej Duda su u spomen na žrtve nazočili misi u crkvi u zapadnoukrajinskom gradu Lucku.
"Zajedno odajemo počast nevinim žrtvama u Volinju. Sjećanje nas ujedinjuje. Zajedno smo jači", objavio je Dudin ured na Twitteru.
Zelenskij je prenio istu izjavu na ukrajinskom i poljskom.
Zbog Volinjskog pokolja izbio je početkom godine javni rat riječima nakon što je poljsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da bi se Zelenskij zbog tog zločina trebao ispričati i zatražiti oprost.
10:27
Rusija poziva NATO da na samitu razgovara o ukrajinskoj nuklearki Zaporižji
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je u nedjelju da bi čelnici transatlantskog obrambenog saveza NATO-a predvođenog SAD-om trebali raspravljati o ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižji na samitu idućeg tjedna.
Čelnici NATO-a sastat će se u Vilniusu 11. i 12. srpnja kako razmotrili široki spektar tema, od podjela oko kandidature Ukrajine za članstvo i pristupanja Švedske do povećanja zaliha streljiva i pregleda prvih obrambenih planova u desetljećima.
Optužujući Ukrajinu za "sustavno nanošenje štete" nuklearnoj elektrani Zaporižja, Zaharova je rekla da "samit NATO-a treba posvetiti tome ključnu pozornost".
"Uostalom, velika većina članica saveza bit će u zoni izravnog udara" (ako se nešto dogodi u postrojenju), rekla je Zaharova u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Vilnius je udaljen otprilike tisuću kilometara od nuklearne elektrane, najveće u Europi.
Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za planiranje napada na elektranu, koja se nalazi na teritoriju pod kontrolom Rusije u ukrajinskoj regiji Zaporižji, nedaleko od prve crte sukoba Rusije i Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij danima je upozoravao na ozbiljnu prijetnju postrojenju, a nedavno je rekao da su ruske snage minirale krov nekoliko reaktora.
Stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) rekli su da još nisu uočili nikakve naznake mina ili eksploziva u nuklearki, ali da im je potreban veći pristup kako bi bili sigurni.
08:43
Golemi konvoj Wagnera u Bjelorusiji
Status Wagnera u Rusiji još uvijek je poprilično nejasan, ali ako je suditi po snimka s društvenih mreža, čini se da je velika većina plaćenika odlučila otići u Bjelorusiju. Tijekom vikenda s granice Rusije i Bjelorusije stižu snimke golemog konvoja wagnerovaca koji se očito sele kod Lukašenka
Institut za proučavanje rata (ISW) tvrdi da su taj nejasan status Wagnera Ukrajinci već iskoristili i u okolici Bahmuta ostvarili značajnije napretke.
06:30
Ukrajina tvrdi da neće koristiti kazetno streljivo u Rusiji
Ukrajinski ministar obrane Oleksi Reznikov pozdravio je odluku SAD-a o slanju kazetnog streljiva u Kijev, rekavši da će to pomoći u oslobađanju ukrajinskog teritorija, no obećao je da se streljivo neće koristiti u Rusiji.
SAD je u petak najavio da će opskrbiti Ukrajinu s naširoko zabranjenim kazetnim streljivom kako bi pomogla protuofenzivi te zemlje.
Reznikov je kazao da će streljivo pomoći u spašavanju života ukrajinskih vojnika, dodajući da će Ukrajina voditi strogu evidenciju njihove uporabe te razmjenjivati informacije sa svojim partnerima.
„Naša pozicija je jednostavna – moramo osloboditi naše privremeno okupirane teritorije i spasiti živote naših ljudi. Ukrajina će koristiti ovo streljivo samo za oslobođenje naših međunarodno priznatih teritorija. Ovo streljivo se neće koristiti na službeno priznatom ruskom teritoriju”, napisao je Reznikov na Twitteru.
Kazetno streljivo zabranjeno je u više od 100 zemalja. Uglavnom ispuštaju veliki broj manjih bombi koje mogu ubiti ne čineći razliku na velikom području. 'Zvoničići' koji ne eksplodiraju momentalno predstavljaju opasnost desetljećima.
Moskva je u subotu ponovno kritizirala američku odluku, opisujući je kao još jedan "nečuven" primjer "antiruske" politike Washingtona.
"Još jedno 'čudesno oružje', na koje Washington i Kijev računaju ne obazirući se na njegove teške posljedice, ni na koji način neće utjecati na tijek specijalne vojne operacije, čiji će ciljevi biti u potpunosti ostvareni", rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Joea Bidena Jake Sullivan pokušao je u petak iznijeti argumente za opskrbu Ukrajine oružjem kako bi povratila teritorije otete nakon ruske invazije u veljači 2022. godine.
"Shvaćamo da kazetno streljivo stvara rizik za stradavanje civila od neeksplodiranih oružja. No, također postoji golemi rizik za civile ako ruske trupe i tenkovi pređu ukrajinske položaje i zauzmu još više ukrajinskog teritorija te pokore ukrajinske civile jer Ukrajina nema dovoljno topništva", rekao je Sullivan.
Reznikov je kazao da vojska neće koristiti kazetna streljiva u urbanim područjima te da će ga koristiti samo za "probijanje neprijateljskih obrambenih linija".
Rusija, Ukrajina i SAD nisu potpisale Konvenciju o kazetnom streljivu, koja zabranjuje proizvodnju, skladištenje, uporabu i prijenos tog oružja.
Španjolska, potpisnica konvencije, rekla je da se protivi odluci.
"Španjolska, na temelju čvrste obveze koju ima prema Ukrajini, također ima čvrstu obvezu zbog koje određeno oružje i bombe ne može isporučiti ni pod kojim okolnostima", rekla je španjolska ministrica obrane Margarita Robles.
Britanija je također potpisnica konvencije koja zabranjuje proizvodnju ili korištenje kazetnog streljiva te obeshrabruje uporabu istog, rekao je premijer Rishi Sunak.