Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o proljetnom pozivanju ruskih državljana na služenje vojnog roka od 1. travnja do 15. srpnja. U ukazu se navodi da će na služenje vojnog roka biti pozvano 150 tisuća ljudi, pišu ruski mediji.
Prema novim pravilima, javlja pak režimska agencija TASS, a koja su na snagu stupila 1. siječnja, na služenje vojnog roka pozvat će se svi građani u dobi od 18 do 30 godina (isključuju se oni koji su do kraja 2023. navršili 27 godina te oni koji imaju 28 ili 29 godina i koji su u rezervi, napominje TASS). Tako da su se ostvarile one najave, koje su iz Kremlja tada stalno demantirali i opovrgavali, da će predsjednik Vladimir Putin odmah nakon izbora (a od njih su prošla tek dva tjedna) na kojima je trijumfirao s gotovo 90 posto glasova posegnuti za novim "frontovskim mesom", kada su mu već dali toliku podršku.
Moguć novi val poziva
Za sada će se "podići" 150 tisuća novih vojnika, ali neovisni ruski portal Vjorstka tvrdi da će rusko ministarstvo obrane u rat poslati još najmanje 300 tisuća ljudi te je stoga moguća nova mobilizacija. Kako prenosi portal Meduza, šef ruskog parlamentarnog Odbora za obranu Andrej Kartapolov ranije je rekao da "oni građani koji su navršili 27 godina 2023., čak i u ponoć 31. prosinca, postaju obveznici vojne pričuve i ne podliježu vojnoj obvezi u 2024. godini, ali oni koji sada imaju 28 i 29 godina već su u rezervi i može ih se pozvati u vojsku", rekao je Kartapolov.
Dobna granica za regrutaciju u Rusiji promijenjena je 2023. godine na prijedlog ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua. U sklopu vojne reforme ruska Duma je legalizirala i mobilizacijske pozive elektroničkim putem te zabranila "građanima koji podliježu regrutaciji za služenje vojnog roka" da napuštaju Rusiju od trenutka primitka poziva do pojavljivanja u vojnom uredu. Još tijekom predizborne kampanje za ruske predsjedničke izbore tamošnji vojni blogeri najavljivali su novi val mobilizacije odmah nakon izbora jer su navodili da na bojištu nedostaje najmanje 300-350 tisuća vojnika, pogotovo ako Rusija namjerava pokrenuti ofenzivne operacije. Naime, Harkiv bi, navodi Vjorstka, mogao postati nova meta ruske vojske u Ukrajini. Meduzini izvori u Kremlju rekli su, pak, kako im "nije poznato da je donesena odluka o velikoj ofenzivi na Harkiv", ali da bi to mogao biti "sasvim mogući scenarij" koji bi mogao dovesti do novog vala mobilizacije.
"Rusija želi zastrašiti"
Glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Oleksandr Sirski upozorio je da bi odluka o napadu na Harkiv mogla biti kobna za ruske trupe. No podsjetimo da ruske snage već danima raketiraju Harkiv u kojem je, kako tamošnji gradonačelnik Ihor Terehov kaže za Liga.net, "uništena gotovo sva javna energetska infrastruktura". - Ne znam kakav je plan neprijatelja. Gotovo sva kritična energetska infrastruktura već je uništena, a uništena je i privatna infrastruktura. Rusija nas želi zastrašiti, ali to je nemoguće. Tijekom dvije godine rata od nekada dvomilijunskog grada ostalo je samo 300 tisuća stanovnika - rekao je Terehov. Harkiv je na svega 30-ak km od ruske granice, ali ga Rusi u dvije godine agresije nisu uspjeli zauzeti, pa se sada kalkulira da bi na proljeće mogli pokušati novu ofenzivu i zauzimanje grada te im zato i treba nova mobilizacija. S druge strane, i Ukrajina sprema novu masivnu mobilizaciju, pa se očekuje da će i Ukrajinci i Rusi uskoro, već krajem travnja ili početkom svibnja ove godine, započeti nove proljetne ofenzivne operacije.