Kada je pokrenuo invaziju na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin nadao se da će obnoviti slavu nekadašnjeg Sovjetskog saveza 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je ta tvorevina bila na vrhuncu moći. Umjesto toga, izazvao je kaos kakav nije viđen od kolapsa SSSR-a 1991. godine, piše Politico.
Diljem nekad slavnog Saveza, od Istočne Europe do Kavkaza i Azije, nekadašnji dijelovi zajednice odbijaju se pokoriti ili su, pak, ostavljeni sami sebi uslijed sve težeg i sve neuspješnijeg ruskog pokušaja da osvoji Ukrajinu. U isto vrijeme događaju se novi sukobi među državama, nekad članicama Saveza, a stare se rane otvaraju.
U utorak je Azerbejdžan počeo granatirati sela i gradove duboko u teritoriju Armenije. To je najozbiljnija eskalacija od rata vođenog prije dvije godine. Vjeruje se da je do toga došlo jer je Moskva, koja je osigurala primirje u regiji Nagorno-Khabarah, povukla svoje elitne vojne postrojbe s tog područja kako bi ih uputila u Ukrajinu. Azerbajdžan je iskoristio tu situaciju te je naglom ofenzivom zauzeo mnoge položaje od strateške važnosti.
Armenija je dio vojnog saveza Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) na čelu s Rusijom, koja i podržava tu zemlju u sukobu, a njihov premijer Nikol Pašinjan u ponedjeljak je zatražio da se hitno pošalje vojna pomoć kako bi se zaustavila invazija na Armeniju. No, druge članice tog saveza nisu bile previše voljne - štoviše, Kazahstan je poručio da nema nikakve šanse da pošalju svoju vojsku, a Moskva šuti jer se, najvjerojatnije, ne želi uplesti u novi sukob usred rata u Ukrajini.
- Ruski neuspjesi u Ukrajini znače da su njihove sposobnosti značajno manje nego što su prikazivali te stvaraju "vakuum" u regiji. U ovom trenutku Rusija ili nije voljna ili nije sposobna zauzdati Azerbajdžan - smatra armenski analitičar Tigran Grigorjan.
Zabrinutost u Gruziji i Moldaviji
Rata se pribojava i Gruzija, gdje na svakoj državnoj zgradi visi zastava Ukrajine kako bi se odala počast tamošnjim žrtvama. To nije iznenađujuće, piše Politico, ako se ima na umu da je oko petine gruzijskog teritorija odavno pod ruskom okupacijom u deklariranoj, ali nikad međunarodno priznatoj Abhaziji. Pa iako gruzijska vlada govori protiv ruske invazije na Ukrajinu, nisu uveli ekonomske sankcije. Više od 60 posto ispitanih Gruzijaca smatra da nisu učinili dovoljno.
Šef vladajuće stranke, Irakli Kobahdidze, poručio je da bi ta zemlja možda morala napasti Rusiju, a kasnije rekao da se samo šalio.
Problemi za Moskvu su i u Kazakhstanu, gdje je Rusija u siječnju poslala ‘mirovnu misiju‘, odnosno svoje snage da pomognu u smirivanju prosvjeda protiv vlasti i nereda u koje su prerasli, no time nisu zadobili pouzdanog saveznika. Putin je doživio vrlo hladan tuš od kazaškog predsjednika Kasim-Jomarta Tokajeva na forumu u Sankt Petersburgu u lipnju. Na njegovo obraćanje kako je ruska invazija neophodna, kazaški predsjednik poručio je da oni "ne priznaju kvazi države, a to su Luhansk i Donjeck". Nekoliko tjedana kasnije, Tokajev je rekao kako je njegova zemlja zabrinuta zbog posljedica ovog rata, naročito energetske krize.
Kremlj je reagirao tako što je ugasio naftni terminal Novorossijsk, čime je Kazahstan spriječen da izvozi svoj plin i naftu preko Kaspijskog mora. Cinično, kao i uvijek, Moskva je rekla da su razlog tomu neeksplodirane podvodne mine iz Drugog svjetskog rata. Odnosi Rusije i Kazahstana sve su gori, ranije ove godine iz Rusije je preko bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva poručeno da je to "umjetna" država te da je izvorno kolonizirana od strane Rusa.
Moldavija je također u priči. Zemlja sa tri milijuna stanovnika nejaka je da bi se obranila od utjecaja Moskve, a na istoku, u Pridnjestrovlju koje se odcijepilo od matice ali to i dalje nije međunarodno priznato, nalazi se 1.500 ruskih vojnika. No, predsjednica Maia Sandu sada želi da oni odu, te snažno podržava Ukrajinu.
Moldavija i Ukrajina su istovremeno u lipnju dobile status kandidata za članstvo u EU.
I za kraj, tu su Tadžikistan i Kirgistan, gdje su u srijedu na granici u razmjeni vatre poginule najmanje dvije osobe. Navodno obje zemlje intenzivno premještaju artiljeriju i drugo teško naoružanje.
Parnerstvo bez ograničenja?
Dugačka i vijugava granica koju dijele dvije zemlje loše je označena i obje se međusobno optužuju za izazivanje vatre. U vrijeme SSSR-a granica je bila nevažna, no posljednjih su se godina Tadžikistan i Kirgistan više puta našli na rubu rata.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova "izrazilo je spremnost pomoći stranama u postizanju dugoročnog, obostrano prihvatljivog rješenja graničnih pitanja" i ponudilo da podijeli svoje "bogato iskustvo u označavanju granica".
Međutim, ruska vojna moć u regiji opada. Moskva je povukla 1.500 vojnika iz baza u Tadžikistanu, javio je Radio Slobodna Europa. Također, postoje izvještaji da su ruski vojnici stacionirani u Kirgistanu rotirani.
Ovotjedni summit Šangajske organizacije za suradnju u Uzbekistanu pokazao je razmjere promjena u rasporedu moći. Putin se u Samarkandu sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i kasnije je priznao da njegov kineski kolega ima "pitanja" i izražava "zabrinutost" u vezi s ratom u Ukrajini.
Xi je uputio pažljivo sročenu izjavu. "Suočena sa svijetom koji se mijenja, vremenima koja se mijenjaju i povijesnim promjenama, Kina je voljna surađivati s Rusijom kako bi demonstrirala odgovornost velikih sila i vodila, kako bi usadila stabilnost i pozitivnu energiju u svijet kaosa ".
To je, naime, daleko od partnerstva "bez ograničenja" koje su ruski i kineski vladar najavili neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu.
Xi je također rekao da će Kina "odlučno podržati Kazahstan u obrani njegove neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta". Jasno je da postoji novi moćni igrač u regiji, zaključuje Politico.