Američki predsjednik Joe Biden smatra da je svijet uključen u borbu između demokracije i autokracije, a da je Ukrajina postala središnji front.
Kolumnist New York Timesa u biltenu navodi da je autokratski čelnik Rusije Vladimir Putin pokrenuo invaziju s ciljem uništavanja demokracije, a njegova vojska ondje, kako se izgleda, čini strašne ratne zločine. Rusko vojno djelovanje uvelike ovisi o ekonomskoj pomoći koju dobiva od druge autoritarne vlade - Kine. S druge strane, mnoge demokracije, uključujući SAD i veći dio Europe, okupile su se kako bi podržale Ukrajinu, šaljući joj oružjem te nametanjem oštrih ekonomskih sankcija Rusiji.
Ukrajina, međutim, nije jedino mjesto gdje se vodi borba između autokracije i demokracije. To se događa i u nekim europskim demokracijama, ali ne na vojnom planu, nego u političkoj areni. Političari koji su naklonjeni prema Putinu i dijele njegove desničarske, nacionalističke stavove izlaze na izbore u pokušaju da ponovno osvoje vlast.
Dvojica državnika u tome su uspjela. U Mađarskoj i u Srbiji, aktualni čelnici koji podržavaju Putina, opet su osvojili vlast.
Najveći test dogodit će se ovog mjeseca u Francuskoj, koja ima predsjedničke izbore i gdje bi pobjeda kandidata krajnje desnice mogla uzrokovati geopolitički potres u Europi.
New York Times u svom biltenu donosi izvješće iz triju europskih demokracija.
Mađarska
Mađarski premijer Viktor Orban već je izvojevao pobjedu.
- Naša je pobjeda toliko velika da se može vidjeti s Mjeseca, a svakako iz Bruxellesa, rekao je u nedjelju navečer pristašama.
Kolumnist NY Timesa ističe kako je Mađarska najbolji primjer demokracije koja klizi u autokraciju. Nakon što je 2010. preuzeo vlast legitimnom izbornom pobjedom, Orban je krenuo u zakonske izmjene kako bi ostao na vlasti. Uveo je jedan od najrestriktivnijih zakona o medijima u Europi te je stvorio Ured za suce čiji predsjednik određuje tko može biti sudac, te odlučuje i o podjeli sudskih predmeta. Mijenjao je izborna pravila. U dva prijašnja izbora za parlament, Orbanov Fidesz dobio je manje od polovice glasova, ali je ipak osvojio dvotrećinsku većinu u parlamentu. Nakon nedjeljnih izbora Fideszu se smiješi 135 od 199 mandata.
Orban je šef vlade koja kombinira kulturni nacionalizam, ekonomski populizam i korupciju na visokim razinama. Svojom politikom podigao je primanja mnogih Mađara, uključujući one u ruralnim područjima koja čine njegovu glasačku bazu, dok je istovremeno narod plašio migrantima i odnedavno LGBT zajednicom.
Sve navedene stavke povezuju ga s Putinom. Zadnjih tjedana Orban se pokušao predstaviti kao neutralni mirotvorac u Ukrajini, znajući da mnogi Mađari strahuju od Rusije, ali uglavnom se priklonio Putinu.
Mađarska se nije pridružila naporima Europe da Ukrajinu opskrbljuje oružjem te se protivio se naporima unutar EU-a da se zabrani uvoz ruskih energenata. Ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski ovih dana opisao je Orbana praktički kao jedinog europskog čelnika koji otvoreno podržava Putina.
Kako piše NY Times, Mađarska je najbliže što se može nazvati "petom kolonom" unutar NATO-a i Europske unije. Službeno, oni su zapadna demokracija, ali zapravo su Putinov saveznik.
Srbija
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koristio je Putina i Orbana kao uzore. Nakon što je postao predsjednik 2017. godine Vučić je nekad neovisne medije pretvorio u nešto više nalik propagandnoj mašini. Zadnjih mjeseci, emitirao je bijes proruskih komentatora i pojačavao Putinove laži o Ukrajini kao gnijezdu nacista, napisao je Andre Higgins iz britanskog Timesa.
Srbije nije ni članica NATO-a ni EU-a, a mnogi njezini građani dijele nepovjerenje Rusije prema Zapadu. Zemlja nije strogo proruska. Iako Vučić nije uveo sankcije Rusiji niti obustavio letove prema Moskvi, njegova vlada glasala je za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje invazija.
Izlaznost na izbore bio je zavidna, ali oporbeni političari smatraju da su izbori bili nepošteni. Vučićeva stranka je na putu da zadrži svoj položaj u parlamentu, ali neće imati većinu kakvu je imao ranije.
Francuska
Francuski birači u nedjelju izlaze na birališta, na prvi krug predsjedničkih izbora. Vrlo je vjerojatno da nit jedan kandidat neće osvojiti većinu, pa će se drugi krug izbora održati 24. travnja.
Favorit je aktualni predsjednik Emmanuel Macron, ali njegovo vodstvo u anketama nije premoćno. Čini se da mu jako šteti rat u Ukrajini. Inflacija je u Europi ionako već visoka, kao i u većem dijelu svijeta, zbog pandemije. Zbog rata cijene rastu još više, ponajviše zbog sankcija na rusku naftu.
Dok se Macron usredotočio na pokušaj pronalaženja diplomatskog rješenja, doduše zasad neuspješno, njegova glavna suparnica, tvrdolinijašica Marine Le Pen, kampanju vodi s fokusom na francusko gospodarstvo, objašnjava Roger Cohen iz NY Timesa.
- Njezina strpljiva fokusiranost na troškove života Francuza koji jedva spajaju kraj s krajem naišla je na plodno tlo nakon povećanja cijena plina za više od 53 posto u protekloj godini.
Le Pen ima dugu povijest prijateljskih odnosa prema Putinu. Njezina stranka uzela je kredite od ruske banke, a u pokušaju da ojača vlastiti politički ugled, susrela se s ruskim čelnikom 2017. godine, napisala je Elisabeth Zerofsky u reportaži za Times o francuskoj desnici. Sve do invazije, Le Pen je uglavnom podržavala Putinovu politiku. Čak i sada se protivi tvrdom stavu protiv Putina.
Zaostaje u anketama za Macronom za otprilike šest postotnih bodova, što je dovoljno mala razlika da se dogodi iznenađenje na izborima. Ako bi Le Pen pobijedila, povećao bi se klub europskih demokracija naklonjenih Putinu.
- Njezina bi pobjeda ugrozila europsko jedinstvo, uzbunila francuske saveznike od Washingtona do Varšave i uzrokovala najveću krizu Europske unije još od Brexita.