Europske obavještajne službe su izradile analizu u kojoj se ocjenjuje da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava poduzeti korake na domaćoj i međunarodnoj sceni kako bi odložio svoj raskid s Rusijom, a u međuvremenu nastavio pridobivati ustupke Zapada, piše Radio Slobodna Europa.
Ovaj dokument, koji ima klasifikaciju "povjerljivo", izrađen je od strane više europskih obavještajnih službi, za potrebe Europske službe za vanjsku akciju (EEAS), na čijem je čelu šef europske diplomacije Josep Borrell.
Radio Slobodna Europa (RSE) imao je uvid u ovaj dokument gdje se analiziraju naredni koraci koji će poduzeti predsjednik Vučić s ciljem nastavka politike balansiranja. Ruska invazija na Ukrajinu, smatraju europski obavještajci, predstavila je problem odnosa snaga za predsjednika Vučića, smanjujući manevarski prostor Srbije u oblasti vanjske i sigurnosne politike.
U analizi se navode mogući koraci koje bi predsjednik Srbije mogao poduzeti u bliskoj budućnosti.
Politika malih koraka
"Kako bi ublažio snažan pritisak Zapada u vezi sa sankcijama, predsjednik Vučić planira poduzeti različite poteze, na međunarodnom i unutrašnjem planu kako bi spriječio negativne implikacije po Srbiju, ali najviše da sačuva vlastitu političku moć", naglašava se u internom dokumentu.
Između ostalog se navodi da je velika vjerojatnost da će on odlagati formiranje nove vlade što je duže moguće, koristeći to kao izgovor za odlaganje uvođenja sankcija Rusiji. Izbori u Srbiji održani su 3. travnja, a na njima su Vučićevi naprednjaci osvojili 120 mandata u Skupštini Srbije, dok je u Parlamentu od 250 zastupničkih mjesta potrebno najmanje 126 glasova za formiranje vlade.
S druge strane, procjenjuje se u dokumentu EU, očekuje se da će predsjednik Srbije vjerojatno sprovoditi "politiku malih koraka" kako bi Srbiju približio Zapadu. Cilj je da odloži svoj konačni raskid s Rusijom i iskoristi buduću promjenu vanjskopolitičkog pravca kako bi dobio što više političkih i ekonomskih ustupaka za Srbiju.
Ključna uloga SPC-a
U dokumentu se spominje da bi Srpska Pravoslavna Crkva (SPC) odigrala ključnu ulogu u slučaju da se Srbija odluči okrenuti prema Zapadu. Navodi se da je patrijarh Porfirije, veoma blizak sa srpskim predsjednikom, i da bi on odigrao važnu ulogu u tome da stanovništvo prihvati prozapadnu politiku Srbije.
"Izdašne državne donacije SPC-u pomoći će Porfiriju da uvjeri svećenstvo u tom pogledu", stoji u internom dokumentu.
Dodaje se da je prvobitni "neutralni" izbor Crkve da ne stane ni na jednu stranu u ratu u Ukrajini olakšao situaciju za Vučića, stvarajući određeni prostor da se udalji od Rusije.
Iskorištavanje desničara
Europske obavještajne službe ocjenjuju da će u narednom periodu predsjednik Srbije pokušati iskoristiti prorusku desničarsku opoziciju u parlamentu kao izgovor da ne usvaja ili odlaže teške vanjskopolitičke odluke.
"Vučiću odgovara prisustvo takve opozicije jer mu omogućava da se Zapadu predstavi kao umjereni političar", stoji u dokumentu ali i podvlači da su ove desničarske partije (NADA/DSS – Nacionalna demokratska alternativa/Demokratska stranka Srbije, Zavetnici i Dveri) povezane SNS-om i imaju financijsku i logističku podršku ove stranke.
Europske obavještajne službe predviđaju da će rasti tenzije unutar SNS-a prilikom raspodjele vlasti na lokalnom i državnom nivou, ali i zbog budućih odluka o vanjskoj politici.
Kada se vlada formira, njen sastav će biti jasan pokazatelj vanjskopolitičkog pravca Srbije, a prema navodima u dokumentu Aleksandar Vučić će vrlo vjerojatno nastaviti držati prozapadne i proruske ministre u budućoj vladi kako bi nastavio balansirajuću politiku.
S tim u vezi, analiza predviđa da će budući premijer biti iz redova SNS-a. Kao mogući kandidati se spominju Siniša Mali (aktualni ministar financija i bivši gradonačelnik Beograda), Nikola Selaković (trenutni šef diplomacije), a da manje šanse ima, iako je i dalje kandidatkinja, aktualna premijerka Ana Brnabić za koju se misli da će biti ili predsjednica Skupštine ili će dobiti važnu veleposlaničku poziciju.
Poseban paragraf se posvećuje karijeri Nikole Selakovića za kojeg se u dokumentu podvlači da ako ne postane premijer, onda će imati važno ministarsko mjesto.
Selaković i dalje ostaje kandidat za funkciju ministra vanjskih poslova, mada, prema navodima europskih obavještajnih službi, u igri je i ime Marka Đurića, trenutnog veleposlanika Srbije u Washingtonu, međutim, navodno "Moskva preporučuje Selakovića" za to mjesto.
Đilas kao 'trojanski konj'
Analiza europskih obavještajnih službi se bavi i ulogom predsjednika Stranke Slobode i Pravde Dragana Đilasa u političkoj sceni u Srbiji.
Obavještajne informacije, kako stoji u dokumentu, pokazuju da postoje indicije o "zakulisnoj suradnji sa Vučićem i njegovoj ulozi 'trojanskog konja' koji izaziva razdor među opozicijskim strankama i već neko vrijeme ih slabi".
Spominje se da je Dragan Đilas nekoliko puta pred izbore odbacio suradnju sa SNS-om, ali da je suradnja između njega i Aleksandra Vučića postala izglednija nakon osobnog sastanka sredinom travnja i najave mogućih prijevremenih gradskih izbora u Beogradu na jesen 2022. ili proljeće 2023.