LJUDSKA PRAVA

Poruka je i više nego jasna: Nobelova nagrada za mir ide u Ukrajinu, Rusiju i Bjelorusiju

Ove godine bilo je ukupno 343 tajnih nominacija. Odluka je proglašena u Oslu

Ales Bialiatski

 Viktor Drachev/ Afp/Afp

U Oslu su u 11 sati objavljena imena dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.

Ovogodišnji laureati su Ales Bialiatski, bjeloruski građanski vođa i aktivist za ljudska prava, ruska organizacija za ljudska prava Memorial i ukrajinska organizacija za ljudska prava Centar za civilne slobode, objavila je Berit Reiss-Andersen, predsjednica norveškog Nobelova povjerenstva u norveškom Nobelovu institutu.

- Dobitnici ukazuju na značaj civilnog društva za mir i demokraciju. Pokazali su važnost prava na kritiku vlasti i zaštitu temeljnih građanskih prava, rekla je predsjednica Nobelova odbora.

Laureate je u obrazloženju nagrade također pohvalila zbog "uloženog napora u dokumentiranju ratnih zločina, kršenja ljudskih prava i zloporabe ovlasti".

image

Ales Bialiatski

Sergei Gapon/Afp

- Riječ je o izvanrednim zagovornicima ljudskih prava, demokracije i mirnog suživota u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini. Dobitnici su poštivali viziju ‘mira i brastva‘ među narodima. Takva vizija danas je najpotrebnija u svijetu, rekla je Reiss-Andreson.

Ales Bialiatski bjeloruski je građanski aktivist poznat po svom radu s Centrom za ljudska prava “Viasna” ("Proljeće"), koji je osnovan kao odgovor na brutalno gušenje uličnih prosvjeda protiv autoritarnog režima bjeloruskog vođe Aleksandra Lukašenka. Godine 2020. osvojio je nagradu Right Livelihood Award, nadaleko poznatu kao "Alternativna Nobelova nagrada". Od 14. srpnja 2021. u zatvoru je zbog navodne utaje poreza.

image

Berit Reiss-Andersen

Heiko Junge/Afp

- Cijeli život je posvetio promociji demokracije i razvoja mira u svojoj domovini, istaknuto je u obrazloženju nagrade. Prvi put je uhićen i zatvoren između 2011. i 2014. godine zbog optužbi za utaju poreza koje je odlučno nijekao.

Ponovno su ga uhvatili 2020. godine nakon masovnih prosvjeda zbog, kako su oporba i neovisni promatrači tvrdili, namještenih izbora koji su Lukašenka održali na vlasti.

- Nije popustio niti milimetar u borbi za ljudska prava, rekla je Reiss-Andersen.

Ruske vlasti ugasile su prije nekoliko mjeseci nevladinu udrugu za ljudska prava Memorial, a prije toga su obavile pretres u prostorijama organizacije. Više od 30 godina Memorial je predano radio na oživljavanju sjećanja na milijune nedužnih ljudi koji su likvidirani, zatvarani ili progonjeni u vrijeme Sovjetskog saveza. Godine 2014. stavljeni su na popis ‘stranih plaćenika‘, jer, prema tvrdnjama ruskih vlasti, za svoje djelovanje primaju novac iz inozemstva.

image

Ured ruske udruge za ljudska prava Memorial

Alexander Nemenov/Afp
image

Ured ruske udruge za ljudska prava Memorial

Alexander Nemenov/Afp

Ukrajinski centar za građanske slobode (CGS) jedna je od vodećih organzacija za ljudska prava u Ukrajini. Osnovan je 2007. godine, a od svog osnutka motri političke progone na okupiranom Krimu, dokumentira ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tijekom rata u Donbasu i organizira međunarodne kampanje za oslobađanje političkih zatvorenika Kremlja. Od početka ruske invazije angažiran je u dokumentiranju ruskih ratnih zločina protiv ukrajinskog stanovništva.

Ove godine bilo je ukupno 343 tajnih nominacija pa su prije proglašenja dobitnika mediji pisali da bi peteročlani Nobelov odbor mogao i iznenaditi stručnjake odlukom.

Nobelovu nagradu za mir prošle su godine dobili borci za medijske slobode - Maria Ressa s Filipina, čijem portalu prijeti gašenje, i Rus Dmitrij Muratov, čijem listu je oduzeta licenca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 05:42