Ruski partizani, odnosno disidenti koji su napali snage Kremlja, upavši nedavno u pograničnu rusku regiju Belgorod iz Ukrajine, imaju "tisuće" kandidata koji čekaju da se pridruže njihovim redovima i nastavit će napadati ruske granice dok njihove snage ne budu dovoljno velike i snažne da udare na Moskvu, kaže zapovjednik ove skupine, koji koristi kodno ime Cezar. "Imamo ozbiljne sposobnosti", rekao je 49-godišnji Cezar za britanski The Times. "Imamo minobacače, oklopna vozila, Stingere, prijenosne protutenkovske sustave i vrlo učinkovitu izviđačku jedinicu dronova", dodaje.
Njihov prošlotjedni napad bio je ogledni primjer zapravo stalnih sukoba na ruskom teritoriju od početka invazije na Ukrajinu i doveo je do toga da su ruske vlasti evakuirale stotine ljudi prije nego su se partizani vratili na teritorij Ukrajine. Cezarova postrojba, kako kaže, ima snagu bataljuna, no planira se proširiti kako sve više Rusa u međuvremenu postaje svjesno da je moguće boriti se protiv predsjednika Vladimira Putina - i pobijediti.
"Nastavit ćemo izvoditi ove napade do te mjere da osvojimo vlastiti komad ruskog teritorija, tako da će nam se pravi ruski sinovi i kćeri, pravi domoljubi, moći pridružiti", kaže on. "Kada se to dogodi, brzo ćemo povećati naše snage i brojnost i to će završiti kampanjom u Kremlju".
Cezar se šali da je oružje njegove jedinice nabavljeno iz online maloprodajnih servisa AliExpress i eBay, kao i iz ruskih vojnih trgovina. Naglašava da su svi članovi skupine ruski državljani, ali priznaje da služe u ukrajinskim oružanim snagama. "Mi nismo skupina kriminalaca ili privatna vojna tvrtka poput Wagnera", rekao je. "Mi se borimo unutar strukture ukrajinskih snaga. Naš glavni cilj i zadatak je obrana Ukrajine i deokupacija njezinih teritorija. Nakon toga ćemo otići osloboditi svoj dom".
Operacija u Belgorodu kao kampanja regrutiranja
Akcija u Belgorodu je, navodi, bila izvedena kao operacija podrške planiranoj protuofenzivi Ukrajine, dok je istovremeno funkcionirala i kao kampanja regrutiranja te je imala cilj ohrabriti Ruse da svrgnu Putina prije nego što rat stigne do njih samih. "Rusi mogu kontaktirati naše predstavnike, proći temeljitu provjeru i proces odabira te se pridružiti redovima Legije nakon odgovarajuće obuke", ističe Caesar. "Oni stižu u Ukrajinu kroz određene neutralne pogranične države. Imamo stabilan protok novih regruta i on raste. Sve više Rusa shvaća da je ovaj rat zločinački i da ga treba zaustaviti".
Rusko društvo, kako kaže, mora shvatiti da oni koji se mača laćaju, od mača mogu i poginuti. "Rusko društvo danas ne poštuje diplomaciju, već samo silu. I mi smo im pokazali našu snagu".
Kolone oklopnih vozila i Humveeja, uz podršku tenkova i topništva, probile su obranu ruske granice prošli tjedan, a napadači su bili borci dviju različitih skupina, Legije Sloboda za Rusiju i Ruskog dragovoljačkog korpusa. Dok u Ruskom dragovoljačkom korpusu dominiraju nacionalisti i pripadnici krajnje desnice, u Legiji tvrdi da se skupina sastoji od anarhista, ljevičara i nacionalista, kao i osobe koje su do ruske invazije bile slabo zainteresirane za politiku. Ove dvije skupine zauzele su osam naselja na ruskom teritoriju, zarobivši najmanje jedno vozilo obavještajne i sigurnosne agencije FSB te uništivši nekoliko drugih. Na video snimkama je prikazano kako ruski zrakoplovi tutnje iznad vlastitih graničnih punktova bacajući bombe na ruske disidentske postrojbe.
U Legiji navode da su bili iznenađeni neorganiziranim otporom i neselektivnom kvalitetom napada ruskih snaga sigurnosti na ruska naselja tijekom dvodnevnog napada. "Jedinice FSB-a su pobjegle nakon topničkih udara", tvrdi Cezar. "Odveli smo ratne zarobljenike i zarobili vozila. Kako smo se probijali dublje u Rusiju, uskoro su povučene regularne vojne jedinice, uključujući topništvo i zrakoplovstvo. Iznenadilo nas je da su, kao i u Čečeniji, Siriji i Ukrajini, neselektivno gađali civilne kuće. Nije ih bilo briga što bi civili mogli nastradati. Samo su pucali u smjerovima za koje su mislili da bismo se mogli nalaziti".
‘Legija nema ideoloških stavova‘
Cezar navodi da su njihove snage uništile dvije postrojbe ruskog mehaniziranog pješaštva, nanijevši oko 150 žrtava te uništivši ili oštetivši otprilike 20 vozila i zarobivši njih šest. Ove tvrdnje nisu neovisno provjerljive, iako je Legija obećala da će uskoro objaviti video snimku kao dokaz. U Kremlju, pak, tvrde da su ruske sigurnosne snage ubile 70 disidenata, ali nisu pružili dokaze koji bi potkrijepili tu tvrdnju.
"Kako smo ulazili dublje, nailazili smo na sve žešći otpor... Uglavnom je to bilo topništvo i borbeni zrakoplovi. Nismo im htjeli dopustiti da potpuno unište naselja. Nije nam bio cilj da naselja postanu ruševine pa smo se nakon izvršenja zadataka počeli povlačiti", kaže Cezar. Skupina je, kako tvrdi, izgubila dvoje ljudi, a deset ih je ranjeno.
Zapovjednik Legije kaže kako ne strahuje da će biti meta Kremlja jer je njegova obitelj sigurna u Ukrajini, a on je ionako već tražen čovjek u Rusiji. Odrastao je u Sočiju, potom se preselio u Sankt Peterburg, gdje je 20 godina bio kondicijski trener. Također je bio član dviju krajnje desničarskih skupina koje su proglašene terorističkim organizacijama koje su se urotile protiv Kremlja - Ruskog carskog pokreta i Narodne milicije. "Dugo sam bio na meti ruskih obavještajnih agencija. Uhitili su me nekoliko puta, ali nikad nisam bio u zatvoru... Mislim da sada žale zbog toga".
Tvrdi da je, unatoč njegovoj prošlosti, Legija centristička organizacija, no Aleksej Baranovski, glasnogovornik političkog krila Legije sa sjedištem u Kijevu, pojašnjava da skupina nema ideologiju i oprezniji je u pogledu opsega ambicija.
"To je politički neutralna organizacija bez ideoloških stavova... Jedini zadatak je svrgnuti Putinov režim", kaže on. No, za sada - čekaju. "Ne kažemo da ćemo sutra stići u Moskvu. To će se dogoditi kada ukrajinske oružane snage oslobode Krim. Putinov politički sustav bit će paraliziran porazom na Krimu. Tada ćemo trebati zadati razoran udarac Moskvi. To je ono za što se pripremamo".
‘Pripremamo detonator‘
Legija i Ruski dragovoljački korpus vrlo su kritični prema, kako kažu, bezuboj ruskoj liberalnoj oporbi, čiji su vođe ili zatočeni ili prisiljeni na egzil. "U stanju rata, vi ste nemoćni. Vi nemate apsolutno nikakve veze sa stvarnom borbom protiv režima", poručio je ovaj tjedan Ruski dragovoljački korpus. "Naši borci daju svoje živote, prolijevaju krv i znoj. Režim se boji nas, ali ne i vas", dodali su. Baranovski kaže da u redovima boraca Legije praktički nema liberala. “Liberali se bave mirnim skupovima, s balonima i te stvari".
Ruski nacionalisti u redovima snaga koje se bore na strani Kijeva bili su iznenađenje za mnoge promatrače. Ipak, iako oni dijele Putinov prezir prema zapadnim liberalnim vrijednostima, mnogi od njih se već dugo protive njegovoj politici dopuštanja nekontrolirane imigracije iz uglavnom muslimanskih, bivših sovjetskih država u središnjoj Aziji. Kremlj je prije više od deset godina pokrenuo akciju slamanja nacionalističkog pokreta u pokušaju da zaustavi njegovu rastuću popularnost, što je Putin vjerojatno percipirao kao potencijalnu prijetnju svojoj vladavini. Aleksandar Skačov, jedan od boraca Ruskog dragovoljačkog korpusa, uhićen je u Ukrajini 2020. godine zbog prodaje manifesta krajnje desničarskog napadača koji je ubio 51 osobu na Novom Zelandu 2019. na ukrajinskom jeziku. Proveo je mjesec dana u zatvoru.
U redovima ovih organizacija ima i bivših pripadnika ruskih sigurnosnih službi koji su se okrenuli protiv Kremlja. Ilja Bogdanov, bivši časnik FSB-a, pridružio se Ukrajincima 2014. i borio se protiv proruskih separatista istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas. Godine 2015. preživio je pokušaj atentata u Harkivu, u sjevernoj Ukrajini. Godinu dana kasnije oteli su ga ruski agenti, a potom ga je oslobodila ukrajinska sigurnosna služba SBU.
Ovi ruski partizani vjeruju da je Rusija zrela za revoluciju. "Rusija je golem komad TNT-a", kaže Cezar. "Možete s njim raditi što god želite i neće eksplodirati, ali ako upotrijebite mali detonator, proizvesti ćete snažnu eksploziju. Mi u Ukrajini pripremamo detonator". Ipak, nije jasno koliku podršku doista imaju u Rusiji. "Pravi partizanski pokret treba potporu vlastitog naroda", ističe Petro Černik, ukrajinski vojni stručnjak. "A trenutačno ja to ne vidim", zaključuje on.