Parlamentarni izbori pokazat će koliko Rumunjska skreće prema krajnjoj desnici

Je li šokantna pobjeda nacionalista Calina Georgescua u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj prošle nedjelje anomalija ili skreće li ta članica EU-a i NATO-a zaista prema krajnjoj desnici?

To je pitanje osobito važno jer Rumunji ovaj vikend biraju novi saziv parlamenta, piše Politico.

Georgescu, koji se divi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, uzdigao se iz političke sjene do pobjede na krilima izuzetno uspješne kampanje na TikToku, što je potaknulo sumnje i upozorenja suparničkih političara na prikriveno miješanje i utjecaj Rusije.

Premda su ti privlačni video materijali bili neočekivan mamac za birače, Georgescuove glavne teme u kampanji imale su klasičan populistički prizvuk. Isticao je tradicionalne kršćanske vrijednosti, obećavao da će se boriti za ljude koji su ekonomski isključeni i rekao da će učiniti Rumunjsku više samodostatnom u sektorima kao što su prehrana i energetika.

Adrian Axinia, potpredsjednik krajnje desnog Saveza za uniju Rumunja (AUR) i zastupnik Europskog parlamenta, rekao je da će ta pitanja izbiti u prvi plan na parlamentarnim izborima u nedjelju. Georgescu je bio član AUR-a prije nego se kandidirao kao neovisan kandidat.

„Ljudi izgleda idu za suverenističkom opcijom i pokazali su da više ne prihvaćaju da ih se u Europi tretira kao drugorazredne građane”, rekao je Axinia.

AUR je izbio na vrh u jednoj anketi uoči parlamentarnih izbora u nedjelju. Očekuje se da će dobiti nešto više od 22 posto glasova, ispred establišmentske Socijaldemokratske stranke (PSD, lijevi centar) s nešto više od 21 posto glasova, po ispitivanju koje je zadnjih nekoliko dana provela mala tvrtka za ispitivanja javnog mnijenja AtlasIntel.

Dvije druge krajnje desne stranke, SOS Rumunjska, koju vodi europska zastupnica Diana Sosoaca, i Stranka mladih, koju je prošle godine osnovao bivši član AUR-a, dobivaju u anketama nešto manje od pet posto glasova, koliko iznosi prag za ulazak u parlament, ali bi ga mogle i prijeći.

Očekuje se da stranka koja na izborima u nedjelju dobije najviše glasova nominira idućeg premijera. Ako nijedna stranka ne dobije više od polovice ukupnih glasova, morat će se sastaviti koaliciju.

Pobijedi li AUR, mogao bi pokušati osnovati manjinsku vladu s drugim krajnje desnim strankama ako one prođu izborni prag. Mainstream stranke, kojima se smanjuje biračka baza kako Rumunji odbacuju establišment, mogle bi oklijevati ući u savez s krajnjom desnicom.

„Izgledi da Rumunjska dobije manjinsku vladu nakon ovih izbora iznimno su visoki”, rekao je glavni direktor AtlasIntela Andrei Roman.

Rumunjski ustavni sud zabranio je u listopadu Sosoaci da se natječe za predsjednicu, ocijenivši da bi njezina antisemitska, proruska stajališta ugrozila poziciju zemlje u EU-u i NATO-u.

Ona sada inzistira da će njezina stranka profitirati od istog „antiglobalističkog i prosuverenističkog” pokreta koji je doveo Georgescua na vlast.

„Stranka SOS Rumunjska koju ja vodim osvetit će se na parlamentarnim izborima 1. prosinca i dobiti parlamentarnu većinu i ja ću postati premijerka”, rekla je.

Ovaj vikend mnogo toga ovisit će o tome hoće li Rumunji ozbiljno shvatiti upozorenja političkih stranaka koje su više mainstream – i samih nacionalnih vlasti – da je prvi krug predsjedničkih izbora bio otet.

Predsjednička kandidatkinja reformista Elena Lasconi, koja će odmjeriti snage s Georgescuom u drugom krugu izbora 8. prosinca, upozorava Rumunje da su suočeni s „egzistencijalnom borbom” za svoju demokraciju i da bi Georgescu i krajnja desnica mogli vratiti zemlju natrag Rusiji i mračnim danima diktature.

Rumunjske nacionalne vlasti tvrde također su izbori bili meta kibernetičkog napada i snažno sugeriraju da je bila umiješana Rusija. Ustavni sud u četvrtak je naredio ponovno prebrojavanje glasova, što se ne pamti.

Da bi stvari bile još složenije, suci će u ponedjeljak poslijepodne odlučiti hoće li jednostavno poništiti prvi krug izbora zbog optužbi da su glasovi za kandidata koji je odustao tjedan dana prije izbora bili nezakonito prebačeni Lasconi. Odluku su trebali donijeti u petak, ali su je odgodili jer bi ponovno prebrojavanje glasova moglo potrajati do nedjelje kasno navečer.

Lasconi je ocijenila da je odluka suda o ponovnom prebrojavanju glasova očajnički pokušaj mainstream stranaka da uzvrate udarac. Rumunjski premijer Marcel Ciolacu iz redova Socijaldemokratske stranke, kojeg se smatralo favoritom za idućeg predsjednika, ali nije ušao u drugi krug, odbacio je tu optužbu, ocijenivši je manipulacijom.

Rumunjski politički analitičar Radu Magdin rekao je da bi odluka o tome treba li poništiti nedjeljno glasanje mogla potaknuti veći politički angažman i Lasconijevih liberala i krajnje desnih stranaka.

Premijer Ciolacu promiče svoju socijalističku stranku kao silu stabilnosti usred neizvjesnosti koja je zahvatila Rumunjsku od Georgescuove pobjede.

„Ovo su najvažniji parlamentarni izbori u zadnjih 35 godina”, rekao je u televizijskom intervjuu u četvrtak navečer. „Sve je postalo jako krhko.”

Jednogodišnja pretplata na Jutarnji iznosi 32,5 umjesto 65 eura, a dvogodišnja 57,5 umjesto 115 eura.