Proruski blok u srcu Europe, kako se predviđa, nastavit će rasti i tijekom 2025. godine. Srednjoeuropskim čelnicima naklonjenim Kremlju, poput mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovog slovačkog kolege Roberta Fica, iduće bi se godine moglo pridružiti još jedno otprije poznato lice - bivši češki premijer i milijarder Andrej Babiš, koji ponovno bilježi rast u istraživanjima javnog mijenja.
Kao neka vrst političkog ‘kameleona‘, Babiš je manje ideološki orijentiran od Orbana ili Fica, ali je svoju stranku ipak skrenuo oštro udesno i ponavlja retoriku svojih kolega u Mađarskoj i Slovačkoj. Kao i Orban, Babiš također smatra kako ruskog rata u Ukrajini ne bi bilo da je američki predsjednik bio Donald Trump te vjeruje da bi izborna pobjeda republikanskog kandidata u studenom osigurala mir. Također, kao i slovački populistički premijer Robert Fico, češki mogul ranije je signalizirao sklonost smanjenju podrške Ukrajini.
Najviši češki dužnosnici pokušali su diskreditirati Babiša, kontroverznog poljoprivrednog tajkuna koji je bio premijer od 2017. do 2021. godine, da je Orbanov čovjek otkako se njegova stranka Akcija nezadovoljnih građana (ANO) pridružila ekstremno desnim, antiimigracijskim Patriotima, novoj frakciji mađarskog čelnika u Europskom parlamentu u ljeto ove godine. "Pokret ANO samo je Orbanova marioneta", rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky za Politico. "Očito su pronašli prijatelje među proruskim nacionalistima i ksenofobima" u Europskom parlamentu, dodao je.
No, češki birači se masovno ponovno okreću Babišu, prema rezultatima nedavnih regionalnih izbora, a uoči parlamentarnih izbora iduće godine. Bivši premijer i njegov oporbeni ANO ostvarili su u rujnu uvjerljivu pobjedu u 10 od 13 regija u zemlji s 35 posto glasova, daleko više od 21 posto na posljednjim regionalnim izborima 2020. Bio je to alarm za trenutačnu vladajuću koaliciju i za Bruxelles.
Osipanje članstva
Aktualna vlada premijera Petra Fiale, konzervativca koji podržava Ukrajinu, ima rekordno nisku popularnost od 24 posto, najlošiju od svih čeških vlada od 2013. godine, zbog loše komunikacije i prekršenog obećanja da neće povećavati poreze. To povećava Babiševe šanse da se domogne moći jer njegova popularnost ostaje stabilna unatoč umiješanosti u brojne skandale, uključujući dugotrajni slučaj sukoba interesa u vezi sa subvencijama EU isplaćenim njegovom poljoprivrednom konglomeratu, da bi na kraju bio oslobođen optužbi.
Otkako je izgubio parlamentarne izbore 2021. godine, 70-godišnji Babiš prigrlio je zapaljivu, krajnje desnu retoriku - on na EU prebacuje krivnju zbog visokih cijena energenata, poziva na preispitivanje vojne pomoći Ukrajini i borbu protiv ilegalnih migracija, što bi on riješio raspoređivanjem oružanih snaga duž plaža južne Europe.
Tijekom godina, njegova prilagodljiva stranka opisivana je kao lijeva, populistička, tehnokratska, sveobuhvatna, konzervativna i krajnje desna. Još u vrijeme kad je izgubio predsjedničku utrku 2023. godine širio je strah od izbijanja rata između NATO-a i Rusije, papagajski ponavljajući narativ Moskve i Orbana.
Pridruživanje klubu zastupnika Patrioti za Europu u Bruxellesu - ekstremno desna Slobodarska stranka Austrije također je članica tog kluba i odnijela je pobjedu na nacionalnim izborima prošlog mjeseca - bila je kap koja je prelila čašu za najliberalnije članove ANO-a. Većina je napustila stranku zbog neslaganja oko njezina političkog smjera. Bivša potpredsjednica Europskog parlamenta Dita Čaranzova i europarlamentarka Martina Dlabajova prošle su se godine razišle s ANO-om, dok se potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova razišla s Babišem neposredno prije osnivanja novog krajnje desnog saveza.
Stara sklonost krajnjoj desnici
Čaranzova je rekla za Politico da je iz razvoja događaja u Češkoj bilo jasno da će pokret ANO forsirati nacionalističku politiku. "Još dok je Babiš bio premijer, želio je formirati vladu s krajnjom desnicom. Martina (Dlabajova) i ja smo otišli u Prag da mu kažemo da će ga neki članovi njegove stranke napustiti ako to učini. Popustio je i umjesto toga sastavio vladu sa socijaldemokratima", kaže Čaranzova.
Desna ruka Andreja Babiša, potpredsjednik ANO-a Karel Havliček, rekao je, pak, za Politico da je "glupost" reći da se stranka pomaknula prema krajnjoj desnici. "ANO je uvijek bio i ostao stranka koja okuplja sve", rekao je Havliček. "I dalje smo isti. Ono što se promijenilo jest to da su neki političari izgubili samorefleksiju i prestali percipirati stvarnost... Mislim da je legitimno imati drugačije mišljenje od vodstva EU-a i nema potrebe da te ljude odmah izopćimo", dodao je.
Petr Pavel, proeuropski predsjednik zemlje koji je pobijedio u predsjedničkoj utrci protiv Babiša prošle godine, bit će smetnja tajkunu ukoliko otvoreno pokuša okrenuti Češku prema istoku. Ipak, češki predsjednik nema izvršne ovlasti, što premijeru daje veliku političku slobodu.
Koalicija između Babiša i čeških krajnje desnih stranaka poput Slobode i izravne demokracije ili lokalne praške stranke Zakletva i motoristi (Přísaha a Motoristé) omogućila bi mu da radi "ono što smatra prikladnim u vanjskoj i europskoj politici", prema riječima Petra Kanioka, direktora Međunarodnog instituta za Političke znanosti na Sveučilištu Masaryk u Brnu. "Vlada bi sigurno bila barem po retorici slična sadašnjoj slovačkoj antieuropskoj, više nacionalistička, manje proukrajinska i pasivna... Češka bi jednostavno prestala voditi današnju relativno konstruktivnu politiku i vratila bi se Babiševom shvaćanju EU-a kao bankomata", rekao je Kaniok.
‘Pokret straha‘
Rastući blok državnih čelnika prijateljski raspoloženih prema Moskvi otežat će postizanje konsenzusa među članicama EU-a o pitanjima poput pomoći Ukrajini, sankcija protiv Rusije ili migracija. Već postoje neki znakovi o tome kakvu bi politiku ANO imao prema Ukrajini, ključnom i kritičnom vanjskopolitičkom pitanju s kojim se Europa suočava dok se invazija općeg opsega ruskog vođe Vladimira Putina približava trećoj godini trajanja. Kod kuće, Babiš kaže kako se nada da "Ukrajina nikada neće postati članica EU".
Dva od šest zastupnika ANO-a u Europskom parlamentu bila su suzdržana pri glasovanju u rujnu o neobvezujućoj rezoluciji kojom se od zemalja članica traži da Kijevu odobre korištenje raketa dugog dometa protiv ciljeva duboko u ruskom teritoriju. Ostalih četvero nisu se ni pojavili na glasovanju. Također su bili suzdržani ili nisu prisustvovali glasovanju o rezoluciji u srpnju o potrebi da EU nastavi s potporom Ukrajini. "Glasovanje je uključivalo obvezu davanja obveznog udjela BDP-a Ukrajini iz državnog proračuna. Zašto bi nam to netko trebao diktirati? Odredit ćemo sami kako želimo pomoći", rekao je Babiš u intervjuu jednom češkom mediju na pitanje zašto se njegovi europarlamentarci nisu pojavili na glasovanju.
Ondrej Knotek, europarlamentarac stranke ANO, odbacio je sugestije da je stranka proruska. "Bilo kakvi pokušaji da nas se difamira i kaže da smo proruski, prokineski ili, ne znam, proantarktički orijentirani, samo odražavaju strah od činjenice da smo formirali treću po snazi skupinu u parlamentu", rekao je Knotek. Dodao je da je ANO proeuropska, a nikako ekstremistička ili krajnje desničarska stranka.
Ove riječi izazvale su na podsmijeh kod politologa Kanioka, koji kaže da bi nova Babiševa administracija mogla ciljati na institucije kao što su pravosuđe i javni mediji, poput njegovih srodnih duša u Budimpešti i Bratislavi. Oni (ANO) su imali pozitivnu viziju, zbog čega su imali liberalne birača... sada je to pokret straha", zaključio je Kaniok.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....