Norveška vlada u svom najnovijem godišnjem izvješću o sigurnosnim izazovima upozorila je na sigurnosnu prijetnju kineskih obavještajnih mreža u Europi.
"Njihove aktivnosti uključuju političke obavještajne podatke i industrijsku špijunažu, a kibernetički prostor je glavni ulaz", upozorava se u dokumentu koji je u ponedjeljak objavila obavještajna agencija te skandinavske zemlje.
Ovo izvješće dolazi nakon prošlotjednog izvješća druge zemlje članice NATO-a, Nizozemske, koja je objavila da su se kineski hakeri, koje podupire država, infiltrirali u nizozemsku vojnu računalnu mrežu prošle godine instaliranjem zloćudnog softvera.
Prošlog mjeseca, američki FBI je objavio da je poremetio botnet (izraz botnet je kombinacija riječi robot i mreža, a odnosi se na skupinu računala koja su zaražena zloćudnim softverom i koja su došla pod kontrolu zlonamjernog aktera, a svaki zaraženi uređaj naziva se botom, op.a.) koji su postavili hakeri koje je odobrio Peking, kako bi prikrili navodne planove za ciljanje "ključne infrastrukture".
Dužni pomagati vlastima
Šefovi obavještajnih službi SAD-a, Velike Britanije, Kanade, Australije i Novog Zelanda upozorili su da Peking provodi krađu intelektualnog vlasništva u neviđenim razmjerima.
"Kineske obavještajne službe djeluju po cijeloj Europi" i prikrivaju svoje aktivnosti nizom "općedostupnih alata i digitalne infrastrukture", stoji u norveškom dokumentu. One, kako se dodaje, ne izvršavaju svoje zadatke same, već im pomažu civilni akteri kao što su "diplomati, organizatori putovanja, privatne osobe, tvrtke i razne interesne skupine", prenosi Newsweek.
Te se obavještajne službe također oslanjaju na svoje bliske odnose s kineskim korporativnim subjektima, navodi se u izvješću, te se posebno ističe da su svi kineski državljani i tvrtke zakonski dužni pomoći svojoj vladi u prikupljanju obavještajnih podataka kada se to od njih zatraži.
U izvješću NATO saveznika navodi se da se Zapad sada suočava s "opasnijom sigurnosnom situacijom" nego prošle godine, navodeći izazove trenutačnog svjetskog poretka s obzirom na ulogu Kine, Rusije i raznih militantnih skupina koje podržava Iran, poput Hamasa.
Problem lanaca vrijednosti
Vlade ovih zemalja dijele "revizionistički program potkopavanja utjecaja Zapada i uspostavljanja međunarodnog poretka u kojem liberalne vrijednosti poput demokracije i slobode govora ne određuju smjer", stoji u dokumentu.
Osim zbog obavještajnih podataka, izvješće je izazvalo zabrinutost zbog vlastite ovisnosti i ovisnosti saveznika o lancima vrijednosti i opskrbe koje nerazmjerno kontrolira samo nekoliko aktera, a kao primjer se spominje kineski utjecaj na tehnologije oplemenjivanja minerala.
S obzirom na zapadne sankcije uvedene Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu, norveška obavještajna agencija identificirala je Kinu kao glavnog aktera, sa "sposobnošću i voljom" da iskoristi te ovisnosti za "izvršavanje političkog pritiska".
Dok rusko-ukrajinski uskoro ulazi u treću godinu, Kina pruža značajan poticaj ruskom ratnom stroju - ne oružjem spremnim za uporabu, za što se optužuju Sjeverna Koreja i Iran, već raznim vozilima i drugim strojevima, dijelovima, i elektronikom, priopćila je agencija.