Nešto prilično čudno pojavilo se u središtu Sankt Peterburga, rodnom gradu ruskog predsjednika Vladimira Putina - koji se tada zvao Lenjingrad - gdje je i započeo svoj politički pohod osvajanja Kremlja.
Radi se o bizarnoj umjetničkoj instalaciji koja se sastoji od jedne riječi: "ZAMEŠTIM", što bi na ruskom značilo otprilike "zamijeniti" ili "zamijenim". Nitko ne zna tko je instalaciju tamo postavio, prenosi BBC.
Svako slovo instalacije je prvo slovo nekog od međunarodnih brendova koji su obustavili poslovanje u Rusiji nakon njezine invazije na Ukrajinu i uvođenja zapadnih sankcija kao odgovora na rusku agresiju.
Na instalaciji se ističu i logotipi njihovih tvrtki. Z je za Zaru. A je za Adidas. M znači McDonald's i tako dalje.
Stotine međunarodnih tvrtki povukle su se iz Rusije u znak prosvjeda zbog invazije Kremlja na Ukrajinu. Ruski dužnosnici pokušavaju zvučati optimistično, tvrdeći da će Moskva pronaći lokalne zamjene za strane proizvode koji više nisu dostupni.
No, u svakom slučaju, nestanak globalnih proizvoda i usluga među stanovništvom doprinosi rastućem osjećaju međunarodne izolacije Rusije.
Čini se čudnim to govoriti u Sankt Peterburgu jer car Petar Veliki projektirao je i izgradio ovaj grad kako bi se Rusija osjećala kao dio Europe.
Upitna točnost ispitivanja javnog mnijenja
Od močvarnog područja stvorio je prelijep ruski Amsterdam ili Veneciju, s mnoštvom kanala i zadivljujućih palača. Uz pomoć europskih umjetnika i arhitekata, uzdigao se ovaj carski glavni grad s europskim licem.
Ipak, tri stoljeća kasnije, jaz između Rusije i Europe iz dana u dan postaje sve veći. Ipak, mnogi stanovnici toga grada, piše BBC, kažu kako to Ruse ne brine.
"Rusija nije Europa. Rusija je Rusija", kaže Ljubov, koja je zastala uz umjetničku instalaciju. Kaže kako ne prati što se događa u Ukrajini. "To su neugodne vijesti", kaže ona. "Dakle, trudim se ne gledati televiziju. Da se ne uzrujavam".
Raisa je također zastala kod instalacije. Ona sve vijesti dobiva s ruske televizije. "Za nasilje su krivi Ukrajinci", kaže Raisa. "Oni se udružuju protiv nas. Ti nacionalisti raspoređuju oružje na našoj granici". Na pitanje koliko je sigurna da je ono što ruska televizija govori istina, kaže da, poznavajući Ruse kakva je ona, 100 posto je sigurna.
No, pitanje je koliko Raisa doista ima Rusiji, odnosno koliki postotak ruske javnosti podržava ono što predsjednik Vladimir Putin naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini.
Prema nedavnim istraživanjima, više ih je od 80 posto. No, u autoritarnoj zemlji poput Rusije, upitna je točnost ispitivanja javnog mnijenja jer strah iskrivljuje rezultate, navodi reporter BBC-a.
Tijekom posljednja dva mjeseca većina Rusa odbijala je govoriti za BBC o Ukrajini, radije zadržavajući svoje mišljenje za sebe. Od onih koji su izrazili svoje stavove, mnogi su ponovili gotovo u riječ ono što im je govori državna televizija, reproducirajući tako paralelnu stvarnost koju je stvorio Kremlj - tako govore o ruskim trupama koje "oslobađaju Ukrajinu" i koje se "bore protiv nacizma u Ukrajini".
Antiratni grafiti i grafiti protiv Putina
No, u povijesnom središtu Sankt Peterburga otkriva se sasvim drugačija slika. Može se vidjeti i dosta antiratnih grafita, a u nekim su slučajevima po zidovima ispisani i slogani protiv Putina.
A postoje i drugi oblici protesta. Ranije ovog mjeseca umjetnica iz Sankt Peterburga, Saša Skočilenko, uhićena je i optužena za širenje lažnih vijesti o ruskim oružanim snagama. Optužena je da je cijene u supermarketu zamijenila antiratnim porukama. Saša se sada nalazi u istražnom zatvoru.
"To pokazuje da se u našoj zemlji guši sloboda govora", kaže njezina partnerica Sonja Subbotina. "To pokazuje da je politička represija sve gora i da se ljude s antiratnim stavovima proganja i stavlja u zatvor".
"U Rusiji je bilo prosvjeda, ljudi su izlazili na prosvjede. No, svaki prosvjed je veliki rizik - možete biti uhapšeni, možete biti pretučeni, možete biti strpani u zatvor. Trenutačno se osjećam potpuno izgubljeno. Ne znam može li se išta učiniti", kaže Sonja.
Vlasti u Rusiji zahtijevaju nepokolebljivu potporu ruskog naroda - za smjer kojim Kremlj odvodi Rusiju od Europe, za antizapadnu retoriku koja dolazi iz Moskve i za rusku vojnu invaziju u Ukrajini. I to bez obzira na posljedice kod kuće, u samoj Rusiji, zaključuje BBC.