U francuskom prekomorskom području Nove Kaledonije došlo je do nasilnih prosvjeda pristaša neovisnosti.
Prosvjedi i nasilje dogodili su se uoči rasprave u utorak u francuskom parlamentu o promjenama ustava Nove Kaledonije. Predložene izmjene omogućile bi većem broju francuskih stanovnika da glasaju na izborima u Novoj Kaledoniji, za koje se pristaše neovisnosti boje da će negativno utjecati na glasove autohtonih Kanaka.
Bilo je prosvjeda i sukoba sa snagama sigurnosti, osobito u predgrađima glavnog grada Noumée, izvijestila je u utorak javna televizija 1ère Nouvelle-Calédonie.
Od ponedjeljka je u plamenu nekoliko trgovina i automobila. Očevici su na društvenim mrežama izvještavali o pljačkama i uhićenjima. Škole i javne službe u toj otočnoj državi bit će zatvorene sljedećih nekoliko dana. Međunarodna zračna luka u Noumei zatvorena je, a svi komercijalni letovi otkazani, rekao je operater zračne luke u priopćenju u utorak.
Francuski visoki povjerenik Louis Le Franc objavio je da je nekoliko policajaca ozlijeđeno te da je od Pariza zatražio pojačanje za održavanje reda i zakona.
Nova Kaledonija je Parizu važna kao strateška vojna baza i zbog tamošnjih nalazišta nikla. Stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske na tri referenduma 2018., 2020. i 2021. godine. No, pokret za neovisnost bojkotirao je posljednje glasovanje i najavio da neće prihvatiti rezultat.
Pregovori o novom statusu prekomorskog teritorija nastavljeni su u Francuskoj prošle godine. U srpnju je predsjednik Emmanuel Macron otputovao u Nouméu i u govoru pred brojnim pristašama najavio ustavnu reformu specifičnu za Novu Kaledoniju.
Prosvjedi su usmjereni protiv plana da se pravo glasa dade za oko 25.000 birača francuskog podrijetla koji u Novoj Kaledoniji žive neprekidno više od 10 godina. Do sada su glasovi svih stanovnika koji nisu živjeli u Novoj Kaledoniji prije 1998. bili "zamrznuti".
Područje s oko 270.000 stanovnika već je steklo široku autonomiju Sporazumom iz Noumee iz 1998. Pariz se nada da će u narednim mjesecima sklopiti novi sporazum.
Predsjednik Nove Kaledonije Louis Mapou izabran je 2021. kao prvi vođa autohtonih Kanaka koji se zalaže za neovisnost. Izbori za skupštine i kongres Nove Kaledonije koji su trebali biti održani u svibnju odgođeni su do kraja godine.
Jedan od pet otočnih teritorija u Indo-Pacifiku koji drži Francuska, Nova Kaledonija je središnji dio plana francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da poveća svoj utjecaj na Pacifiku.
Područje bogato niklom udaljeno je 20.000 km od Francuske, s populacijom od 270.000 uključujući 41 posto Melanežana i 24 posto europskog porijekla, uglavnom Francuza.
