Američki predsjednik Barack Obama obećao je rođacima švedskog heroja Raoula Wallenberga, kojem se gubi trag nakon što su ga Sovjeti zatočili 1945., da će pitati službenu Moskvu za njegovu sudbinu.
U lipnju 1944. Wallenberg je kao švedski diplomat poslan u od nacista okupiranu Budimpeštu. Spasio je desetine tisuća židova koristeći svoj položaj i izdajući im švedske putovnice te šaljući ih na područja pod švedskom zaštitom.
Nestao je 17. siječnja 1945., navodno ga je zbog sumnje na špijunažu uhitila Crvena armija koja je početkom 1945. oslobodila Budimpeštu od nacista. Sovjetske su vlasti tvrdile da je umro od srčanog napada 17. srpnja 1947., no nikad nisu pokazale dokaze.
Skeptici sumnjaju u tu verziju, postoje tvrdnje da je ubijen u moskovskom središtu KGB-a, u ozloglašenoj Lubjanki. Motivi iza Wallenbergova uhićenja, kao ni okolnosti njegove smrti i njegove moguće veze s američkim tajnim službama do danas nisu razjašnjeni.
Raoul Wallenberg dobio je brojne počasti. 1980.-ih američki kongresmen Tom Lanton, jedan od onih kojima je Wallenberg spasio život, predložio je da ga se proglasi počasnim građaninom SAD-a, što se i dogodilo. Počasni je građanin i Kanade, Mađarske, Izraela, a dobio je i titulu Pravednika među narodima. U svijetu je mnogo njegovih spomenika i ulica s njegovim imenom.
Obama se u Stockholmu jučer susreo s njegovom 92-godišnjom polusestrom Ninom Lagergren i obećao je da će na marginama G20 sastanka pitati za Wallenbergovu sudbinu. U sinagogi u Stockholmu razgledao je Wallenbergove predmete, među ostalima adresar, dnevnik i švedsku putovnicu.
U kolovozu prošle godine kad se obilježavala 100 godišnjica Wollenbergova rođenja, švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt izjavio je da njegova zemlja nikada nije službeno osporila ruske navode, ali je naglasio da „nedostaju dokazi koji bi vodili ka ozbiljnim zaključcima“.