Litva je samo ove godine zabilježila dvostruko veći priljev migranata u odnosu na protekle tri godine. Tako piše The Financial Times (FT) i potkrepljuje to službenim brojkama: od 1. siječnja do 14. lipnja litavske su snage sigurnosti na granici zaustavile 387 migranata, a cijelu prošlu godinu 74.
Brojke su male, ali kad se uzme u obzir gdje je Litva, koliko je daleko od Mediterana, što podrazumijeva put koji treba prijeći do te zemlje koja nije cilj migranata, s pravom se može postaviti pitanje otkud ti nesretni ljudi. Gabrielius Landsbergis, litavski ministar vanjskih poslova, FT-u je objasnio da to nema veze s migrantskim rutama, nego s njihovim susjedom, Bjelorusijom.
Diktator koji vlada tom zemljom od 1994. godine, bivši prvi čovjek jednog od kolhoza, kojemu je cilj ostati na vlasti toliko dugo da je može predati sinu Kolji (kako je rekao kad je bio u posjetu u Vatikanu), Aleksandr Lukašenko, prošli je mjesec bio jasan: "Zaustavili smo drogu i migrante - sada ćete je sami žderati i hvatati ih".
Prvi kolhoznik
To je bio njegov odgovor EU koja je najavila nove sankcije njegovoj zemlji nakon što je Lukašenko prisilio komercijalni zrakoplov kompanije Ryanair na ruti od Atene do Vilniusa da sleti u Minsku. Pod izlikom da je u zrakoplovu bomba. A stvarno da uhiti blogera Romana Protaseviča i njegovu djevojku Sophiju Sapegu. Taj je 26-godišnjak postao javni neprijatelj režima jer je o njemu, režimu i Lukašenku, pisao istinu. A diktatori ne vole istinu osim one koju sami kreiraju.
EU se nije previše obazirala na Lukašenkove prijetnje da će "preplaviti Uniju migrantima i drogom" zbog navedenih geografskih ograničenja. Ali, kad se nešto želi ostvariti, pronađe se i način. Ministar Landsbergis je FT-u rekao da Centkurort, turistička agencija u vlasništvu Bjelorusije, koristi zrakoplove Boeing 777 koji dovoze migrante iz Bagdada i Istanbula. Prema njegovim riječima, trenutačno je u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, oko 1000 migranta iz Iraka i Sirije. Koje vlasti planiraju uputiti prema litavskoj granici. Minsk im, navodi ministar, doslovno nudi paket-aranžman koji uključuje let i put do granice s Litvom. Iz koje, tumače im, mogu lako u druge zemlje EU.
Riječ je o poznatoj, besramnoj taktici korištenja nesretnika koji bježe od neimaštine ili smrti za vlastite političke ciljeve. Tako je sultan Recep Tayyip Erdoğan 2015. godine pustio migrante koji su bili u Turskoj prema Zapadnom Balkanu i izazvao ozbiljnu društvenu i političku krizu u Europi.
Biciklom preko Arktika
Tada su se u skandinavskim državama pojavile skupine migranata, većinom iz Sirije, koje su prošle rusku granicu u arktičkom krugu na biciklima - ne, nisam poludio, stvarno je bilo tako, o tome je pisao The New York Times - i u oronulim automobilima. U Vilniusu s pravom zaključuju da je to bilo testiranje mogućeg pritiska na sjeverne države EU iz Rusije, a sada Minsk provodi taj mehanizam. I tako se pokazalo da je litavska premijerka Ingrida Šimonytė bila u pravu kad je 30. svibnja za FT rekla da se, nakon prisilnog slijetanja zrakoplova u Minsku, ne smije isključiti nikakva prijetnja iz smjera Bjelorusije te da zemlja mora pokazati gotovost za sve ugroze. Pri čemu je dodala da se Litva, zbog članstva u NATO-u, osjeća najsigurnije u povijesti.
FT je o projektu zračnog mosta za migrante pitanje poslao i bjeloruskom ministarstvu vanjskih poslova i Centkurortu, ali odgovora nije bilo.
Želi odmazdu
Lukašenko ima ozbiljan problem s Litvom u koju je izbjegao velik broj bjeloruskih disidenata, najpoznatija među njima je Svetlana Tihanovskaja koja je bila konkurent diktatoru na predsjedničkim, lažiranim izborima prošle godine. - Lukašenko sada traži odmazdu. No, opcije su mu ograničene pa zato pokušava stvoriti problem na granici - rekao je Franak Viačorka, savjetnik gospođe Tihanovskaje, za FT.
Ministar Landsbergis je svoju državu nazvao "zemljom boraca za slobodu", ali i upozorio da bi uskoro mogli zatražiti pomoć od ostatka EU kad je riječ o migrantskom pritisku. Rekao je i da su stupili u kontakt s Turskom, saveznicom NATO-a, kako bi osigurali da se u Istanbulu pojačaju granične i kontrole identiteta. Pitanje je samo je li sultan dao odobrenje za tu operaciju kao ustupak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu s kojim je u sporu oko statusa Tatara na Krimu.
Landsbergis ne krije zabrinutost zbog mogućih bjeloruskih tajnih operacija na litavskom tlu protiv bjeloruskih disidenata po modelu koji koristi Rusija. Dobro je poznat pokušaj trovanja Sergeja Skripalja, bivšeg agenta ruske tajne službe GRU i njegove kćeri Julije u britanskom Salisburyju.
- Lukašenko je davno prešao crvenu liniju. Moramo biti stvarno na oprezu - rekao je litavski ministar, dodajući da njegova zemlja neće promijeniti svoju otvorenu politiku napada na Lukašenkov režim.
