Čelnici Srbije i Kosova podržali su u ponedjeljak prijedlog EU-a za normalizaciju međusobnih odnosa i izrazili spremnost da počnu s njegovom provedbom, objavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti složili su se danas da nema daljnje potrebe razgovarati o prijedlogu sporazuma o normalizaciji između Kosova i Srbije", rekao je Borrell nakon sastanka s dvojicom čelnika u Bruxellesu.
Dodao je da su obje strane “izrazile spremnost da počnu s provedbom sporazuma” i najavio da će sazvati novi sastanak o aneksu u kojem će se definirati provedba.
Borrell je rekao da su obje strane upozorene na obvezu da provedu sve dosad postignute sporazume u okviru dijaloga, “koji i dalje vrijede i koji su obvezujući”.
Istaknuo je da su se se i Vučić i Kurti obvezali da će se suzdržati od nekoordiniranih poteza koji bi mogli voditi obnovi napetosti na terenu i poremititi pregovore.
Vučić: Nije se razgovaralo o prihvaćanju ili neprihvaćanju sporazuma
Borrell i posebni izaslanik EU-a za dijalog između Srbije i Kosova Miroslav Lajčak su najprije odvojeno razgovarali s Kurtijem i Vučićem, a zatim je održan zajednički sastanak.
Vučić nije htio izravno potvrditi da je postignut dogovor o tzv. Osnovnom sporazumu. "Uopće nije bilo riječi o prihvaćanju ili neprihvaćanju sporazuma. Treba dogovoriti mapu puta u kojoj će se dogovoriti redoslijed poteza", rekao je.
Po njegovim riječima, inzistirao je da se provedu svi dosad postignuti dogovori, uključujući zajednicu općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, ali da Kurti to nije prihvatio.
“Vjerujem da će biti još puno sastanaka. Trebali bismo se vidjeti ponovno 18. ožujka u Sjevernoj Makedoniji kada će Borrell biti u posjetu regiji, a do tada ćemo razgovorati s Lajčakom o stvarima vezanima za implementaciju”, rekao je Vučić.
Kurti je izjavio da su se suglasili da je europski prijedlog "prihvatljiv i nepromjenjiv". "Na dobrom smo putu u pravcu normalizacije odnosa", rekao je Kurti, dodajući da je bio spreman potpisati osnovni sporazum, ali da druga strana to nije bila spremna učiniti.
Nakon višegodišnjih pokušaja u okviru dijaloga između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, koji su dosad donijeli vrlo skroman napredak, Njemačka i Francuska su u rujnu prošle godine pokrenule inicijativu koju su podržale Sjedinjene Države i cijela EU da se što prije napravi iskorak po tom pitanju s obzirom na kontekst rata u Ukrajini.
Njemačko-francuska inicijativa
Njemačko-francuska inicijativa je rezultirala prijedlogom sporazuma čija je srž međusobno priznanje dokumenata, pečata, putovnica, osobnih iskaznica i nacionalnih simbola. Prijedlog sporazuma ne predviđa formalno srbijansko priznanje Kosova, ali bi se Srbija po njemu de facto morala odnositi prema Kosovu kao suverenoj državi.
Srbija ne bi smjela blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i obje strane trebaju razvijati normalne dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava. Kosovo bi trebalo osigurati prikladnu razinu samouprave za srpsku zajednicu i formalizirati poseban status Srpske pravoslavne crkve, a obje strane otvorile bi svoja stalna predstavništva u glavnim gradovima.
Najtvrđi orah je uspostava zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, gdje su Srbi većina. To je predviđeno sporazumom koji su dvije strane potpisale u Bruxellesu 2013. godine. Kosovska strana ne želi da ta zajednica općina bude nešto poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.
Europska strana očekuje da će obje strane prihvatiti ponuđeni prijedlog za normalizaciju odnosa i ističe da se neće razgovarati o sadržaju prijedloga, nego o njegovoj provedbi koja bi trebala potrajati nekoliko mjeseci. Provedbu prijedloga nagledat će zajedničko povjerenstvo pod vodstvom EU-a.