Dokaz je nepokolebljive prirode američke epidemije fentanila to što službenici mjere napredak ne u padu broja smrtnih slučajeva, već u usporavanju stope rasta. Nakon desetljeća užasavajućeg uspona, ističe administracija predsjednika Joea Bidena, čini se da godišnji broj smrtonosnih predoziranja napokon lagano pada, piše The Economist.
Brojka za 2022. bila je samo 5% veća od one iz 2021. To još uvijek čini fentanil i druge sintetičke opioide poput njega ubojicama oko 75 000 ljudi godišnje — više nego dvostruko u odnosu na 2019. Ali u borbi protiv najsmrtonosnijeg narkotika u američkoj povijesti, to je ono što se čini uspjehom.
Mršavi rezultati nisu posljedica nedostatka truda. Savezna vlada troši rekordne iznose pokušavajući suzbiti epidemiju. Također pokušava biti kreativan u svojim politikama. Alejandro Mayorkas, ministar domovinske sigurnosti, objasnio je The Economistu ovaj tjedan kako njegov odjel koristi umjetnu inteligenciju (AI) za povećanje zapljena fentanila na meksičkoj granici.
U drugom intervjuu Antony Blinken, državni tajnik, opisao je mećavu diplomatskih inicijativa za borbu protiv trgovine ljudima i reguliranje međunarodne trgovine kemikalijama potrebnih za proizvodnju fentanila. Obojica su također naglasila napore da se smanji potražnja za lijekom unutar Amerike.
Otkako je Biden postao predsjednik, savezna vlada je prvi put posvetila više novca liječenju nego zabrani. “Ulažemo milijarde dolara, desetke milijardi dolara, u sve, od podizanja javne svijesti, do liječenja, oporavka, do protuotrova,” napominje Blinken.
Gospodin Mayorkas, sa svoje strane, tvrdi da bi ljudske žrtve bile mnogo gore, a profiti trgovaca drogom čak i veći da nije bilo napora administracije.
Ipak, na samoj granici razmjeri izazova su jasni. Fentanil je visoko koncentriran i stoga ga je relativno lako prokrijumčariti.
Kako ističe Juan Gonzalez iz Vijeća za nacionalnu sigurnost, agenti ne traže narkotike koji se isporučuju u gomilama, kao što je kokain, već tragaju za zalihama sićušnih tableta.
Krijumčari ih mogu sakriti u bilo kojem kutu ili pukotini kamiona ili automobila. Skrivaju ih u komercijalnim pošiljkama, ugurane u boce Coca-Cole, ljuske kokosa, ukrase za travnjak ili automobilske akumulatore.
Pakiraju ih u gume i osovine zupčanika. Dovoljne su male količine: fentanil je toliko moćan da se obično kaže da bi tri kamiona iz Meksika mogla zadovoljiti svu američku potražnju za godinu dana.
Zapljene fentanila na granici prošle su se godine gotovo udvostručile. Mayorkas je zadovoljan ovim sve većim ulovom, ali teško je znati odražava li to učinkovitiju provjeru ili jednostavno veću količinu koja se krijumčari.
Umjetna inteligencija koju on upotrebljava, koristi se kako bi se utvrdilo postoji li nešto čudno u vezi s rendgenskom snimkom vozila što zahtijeva daljnju istragu. Početkom 2023. godine, kaže, na graničnim prijelazima radilo je 11 takvih sustava. Sada ih je 31, a instalirano je još 26.
Ipak, samo oko 20% kamiona i manje od 5% automobila pregledava se rendgenom dok ulaze u Ameriku. Administracija želi to povećati i poslati više agenata na granicu kako bi suzbili i trgovinu drogom i ilegalnu imigraciju. Ta dva problema su prilično različita, ističe Mayorkas: velika većina droge presretne se na redovnim graničnim prijelazima, a ne unose je u Ameriku nedokumentirani migranti.
No prošlog su mjeseca republikanci u Kongresu odbacili prijedlog zakona kojim bi se pojačao nadzor granice, po nalogu Donalda Trumpa, vjerojatnog republikanskog kandidata za predsjednika.
Čini se da je Trump htio uskratiti Bidenu bilo kakva postignuća u vezi s granicom. Pozornost koja se pridaje američkoj opioidnoj epidemiji raste i opada s političkim ciklusom.
Trump uživa u osuđivanju "pograničnog kaosa" pod Bidenom. Dok je migracija njegova glavna tema, to također uključuje fentanil. Prvi put je iznio ideju o slanju američkih trupa da unište narko bande, sa ili bez suradnje Meksika, 2020. Ideja je od tada postala doktrina unutar Republikanske stranke.
Još 2022. više od polovice ukupnog fentanila zaplijenjenog na granici presretnuto je u blizini San Diega u Kaliforniji. Ali u posljednje vrijeme dio granice južno od Tucsona u Arizoni postao je glavna tranzitna točka.
‘Sve dolazi preko nas‘, kaže policajac u Nogalesu u Arizoni dok vodi svog psa tragača Rexa oko još jednog automobila. Neki se policajci štite navlakama za cipele, rukavicama i maskama u slučaju da dođu u kontakt s fentanilom tijekom pretrage vozila. Drugi koriste nalokson, lijek koji se koristi za liječenje predoziranja, u slučaju slučajnog izlaganja.
Njihov oprez je opravdan. Fentanil je 50 puta jači od heroina. Neki ljudi umru prvi put kad ga uzmu. Dugo se propisivao u malim dozama kao lijek protiv bolova. Lako ga je napraviti, pa kada su američke vlasti počele suzbijati zlouporabu opioida na recept koje su prodavale farmaceutske tvrtke 2010-ih, narko bande počele su prodavati fentanil ovisnicima kojima je bila uskraćena dotadašnja opskrba.
Njegova moć dio je privlačnosti. A.J. Haynes, bivša ovisnica iz Tucsona, prepričava svoje prvo iskustvo s tim: “Probala sam, a zatim izgubila tri dana života. Rekla sam, ‘Opa, to je bilo ludo. Želim to ponoviti.‘”
Teško je precijeniti koliko je fentanil napravio štete i brzinu kojom je to učinio. U periodu od 2013.do 2022. ubio je više od 300,000 Amerikanaca.
Borba protiv pošasti
Broj smrtnih slučajeva naglo je porastao tijekom pandemije covida-19 i od tada se nije smanjio. Jedan od razloga za njegovo brzo širenje je njegova jeftinost.
Haynes ga je probala jer je bio jeftiniji od heroina. Jedna doza može koštati manje od jednog dolara – a “jedna tableta može ubiti”, kako to navodi Američka agencija za borbu protiv droga (DEA) u kampanji podizanja svijesti javnosti koju je pokrenula prije tri godine.
Gospođa Haynes misli da je živa samo zato što nikada sama nije uzela fentanil. Pušila ga je u obliku praha, često pomiješanog s metamfetaminom, još jednom snažnom sintetičkom drogom koja je vrlo adiktivna, a čija je upotreba u Americi u porastu.
Metamfetamin joj je pomogao da ostane budna, tako da je mogla "uzimati više fentanila".
Često je tražila druge ljude da je drže na oku dok je udisala te pripravke. Provjerili bi joj otkucaje srca i, ako bi se činilo da se predozirala, dali bi joj nalokson.
Predozirala se sedam puta prije nego što je uspjela pobjeći od onoga što naziva fentanilovim "demonskim" stiskom, uz pomoć centra za liječenje u kojem sada radi.
Isprva je većina fentanila dolazila u Ameriku izravno iz Kine. Međutim, 2019. Kina je zabranila prodaju gotovog fentanila i dviju kemikalija koje se najčešće koriste za njegovu proizvodnju. U tom trenutku Meksiko je preuzeo ključnu ulogu u opskrbnom lancu, uvozeći različite potrebne kemikalije iz Kine, koje se zatim "kuhaju" i šalju na sjever.
Ashley, još jedna bivša ovisnica koja se sada oporavlja u Tucsonu, nekada je bila partnerica meksičkih gangstera koji vode ovaj posao.
Postavši redovita korisnica najprije opioida na recept, zatim heroina i konačno fentanila, odlučila je izbaciti posrednika i otići ravno do izvora: kartela Sinaloa, kriminalne skupine sa sjedištem u sjeverozapadnom Meksiku za koju DEA vjeruje da je glavni proizvođač fentanila u zemlji.
Ashley je nosila gotovinu u Culiacán, glavni grad države Sinaloa, i druge gradove u Meksiku. Platila bi velike količine fentanila, kokaina i meta.
“Oni bi nam to dostavili ovamo tako da se ne moramo brinuti hoćemo li uspjeti prijeći, jer je to jednostavno bio prevelik iznos i ja jednostavno ne bih preuzela taj rizik,” prisjeća se ona.
Na kraju su je američke vlasti ipak uhvatile. 2022. je optužena za trgovinu drogom. Očekuje je od pet do deset godina zatvora.
Američke vlasti su, naravno, pokušale voditi borbu protiv kartela Sinaloa. Ali taj je napor kompliciran nevoljkošću meksičkog predsjednika Andrésa Manuela Lópeza Obradora da prizna da se fentanil proizvodi u Meksiku, unatoč brojnim dokazima.
(Prije godinu dana, na primjer, meksička vojska je rekla da je zaplijenila više od pola milijuna tableta fentanila u laboratoriju za droge u Culiacánu.)
On je oštro kritizirao optužbe za drogu koje su u travnju podigli američki tužitelji protiv vođa kartela Sinaloa, nazvavši ih “uvredljivim, arogantnim uplitanjem koje ne bi trebalo prihvatiti ni pod kojim okolnostima”.
Vlada Lópeza Obradora izmijenila je zakon o sigurnosti kako bi stranim agentima za narkotike otežala rad u Meksiku. On zagovara korištenje "zagrljaja, a ne metaka" za suzbijanje bandi, što znači da bi vlada trebala povećati pomoć siromašnima kako bi se smanjila privlačnost kriminala.
Međutim, unatoč retorici s vrha, Meksiko je nedavno pojačao svoje napore u suzbijanju trgovine fentanilom. Blinken i Mayorkas inzistiraju na bliskoj suradnji.
Prošle je godine donio snažne zakone usmjerene na kontrolu uvoza tvari od kojih nastaje fentanil.
Prije godinu dana meksička vojska uhitila je jednog od četvorice glavnih šefova kartela Sinaloa, zvanih “Chapitos” jer su sinovi Joaquína “El Chapa” Guzmana, osnivača kartela, koji je sada u zatvoru u Americi.
U rujnu je zarobljeni Chapito, Ovidio Guzmán, izručen Americi. Nekoliko dana kasnije oko Sinaloe počeli su se pojavljivati znakovi koji su upozoravali ljude da ne proizvode fentanil. To su navodno bile poruke preostalih Chapitosa, a protumačene su kao pokazatelj da se kartel, bojeći se većeg pritiska vlasti, pokušava distancirati od proizvodnje fentanila, barem načelno.
U stražnjem dijelu dućana u Culiacánu, 22-godišnjak s crnom bejzbolskom kapom objašnjava da je na čelu jedne od četiri lokalne patrolne skupine koje su zadužene za "šefove" (neće navesti Chapitove, ali to je pravo značenje). "Imamo nalog da pronađemo ljude koji kuhaju fentanil bez dopuštenja." On smatra da je samo njegova grupa ubila “petnaestak”. Oni koji smiju nastaviti proizvoditi su “bliski gazdama”.
Kuhar fentanila koji je dobio poruku je 29-godišnjak koji je očito dobro zaradio od svog posla. Vlasnik je novoizgrađene kuće na periferiji Culiacána i nekoliko drugih nekretnina u okolici Sinaloe. Vozi džip, nosi Boss majicu i zlatni pečatnjak.
Prije je proizvodio heroin, ali je prije tri godine prešao na fentanil. Potrebne kemikalije dobivao je preko moćnih ljudi koji su ih uvozili iz Kine ili od tvrtki koje kemikalije koriste i u benignije svrhe.
Kaže da se njegov profit udvostručio, ali "sve se promijenilo" kada je Amerika obećala milijune dolara za informacije koje bi dovele do uhićenja Chapitovih. “Prijetili su mi. Rekli su da ću umrijeti ako samo skuham gram, a oni će mi uzeti svu imovinu: kuću, ranč, drugu imovinu, auto. Pa sam prestao.”
Pedesetogodišnji trgovac fentanilom u Culiacánu kaže da je i on izvan posla. U posao je ušao prije dvije godine, preuzimajući prekursore iz zračnih luka, obale i drugdje i dostavljajući ih drugima, kao i distribuirajući gotove pilule fentanila ‘mulama‘.
Mjesečno je imao 15 do 20 takvih isporuka. Sada kaže da nema posla "zbog pritiska američke vlade". Počeo je uzgajati kukuruz i pšenicu na zemljištu gdje je uzgajao marihuanu i opijumski mak.
Poraz u borbi s mafijom
Meksički dužnosnik pokazao je novinarima skladište u Culiacánu za koje kaže da sadrži najmanje 2 milijuna tableta fentanila zaplijenjenih u policijskim racijama. U dvorištu stoji nekoliko zaplijenjenih preša za tablete.
Svaka može napraviti 10,000 tableta na sat. Unatoč impresivnom ulovu, žali se službenik, zaustaviti trgovinu drogom je nemoguće. Sinaloa je velika i ruralna. Ceste su toliko loše da može proći i pet dana dok se stigne u neke dijelove države.
Kuhari fentanila imaju mnogo mjesta za skrivanje i dosta upozorenja od doušnika u vladi da dolazi racija. U međuvremenu, može potrajati "dva do tri tjedna" za istovar, rastavljanje i temeljitu pretragu jednog kamiona prije nego što se ponovno osposobi, kaže dužnosnik.
Vojska i policija pomažu, ali njegova postrojba nema dovoljno osoblja s obzirom na razmjere problema.
Ako kartel Sinaloa doista obuzdava proizvodnju fentanila (za razliku od toga što je diskretniji u vezi s tim), to neće zaustaviti protok droge prema sjeveru.
Umjesto toga, kažu američki dužnosnici u Meksiku, proizvodnja jednostavno postaje sve difuznija i atomiziranija. Bivši kuhar fentanila kaže da je pozvan da pomogne u postavljanju laboratorija fentanila u Chiapasu, južnoj državi, i Veracruzu na istoku, kao i Mexico Cityju.
“Los Chapitos ne može kontrolirati cijeli Meksiko. "Tako je jednostavno — lako bih mogao postaviti novi laboratorij", objašnjava. "Ovo neće završiti ako druga droga ne preuzme kontrolu."
Igra lova na proizvođače droge igra se i u Kini. Kao i u Meksiku, napori vlade u borbi protiv fentanila variraju u intenzitetu ovisno o tome koliko se dobro slažu s Amerikom. Godine 2018. administracija Donalda Trumpa pohvalila je Kinu za "divnu humanitarnu gestu" usvajanjem zabrane fentanila i dva prekursora. Činilo se da je to proračunat potez: gospodin Trump je vodio carinski rat protiv Kine u nastojanju da smanji američki trgovinski deficit.
Činilo se da je nuđenje Americi prividnog dobitka u borbi protiv fentanila djelomično usmjereno na uvjeravanje Trumpa da olakša trgovinu.
Ali odnos između Kine i Amerike ostao je napet.
Trumpov nasljednik Biden, zadržao je Trumpove carine i uveo šira ograničenja na izvoz američke tehnologije u Kinu. Nastojao je ojačati američke vojne saveze u Aziji kako bi se suprotstavio usponu Kine.
Čini se da Kina ne smatra fentanil posebno hitnom temom. Poriče da ima problem s fentanilom, iako je poznato da su tamošnji dužnosnici zataškavali zlouporabu opioidnih analgetika na recept.
Njezini čelnici tvrde da su nepravedno okrivljeni za problem koji je stvorila Amerika. Godine 2022. Kina je prekinula pregovore s Amerikom o fentanilu kao odgovor na posjet Tajvanu tadašnje predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa, Nancy Pelosi.
Američki dužnosnici sada su malo raspoloženiji. Na sastanku s Bidenom u San Franciscu u studenom, Xi Jinping, kineski čelnik, složio se da će njegova vlada nastaviti razgovore o fentanilu: dvije su se strane uredno sastale kako bi razgovarale o problemu u siječnju.
Prema američkom dužnosniku, kineske su vlasti "upozorile" kemijske tvrtke da će početi suzbijati trgovinu prekursorima. "Slična obavijest industriji koju je Kina poslala 2019. dovela je do drastičnog smanjenja zapljena fentanila koji se iz Kine isporučuje u Sjedinjene Države", rekao je dužnosnik. "Već počinjemo primjećivati smanjenje zapljena prekursora u nekim američkim zračnim lukama."
Od susreta čelnika, Kina je poduzela "konkretne korake za povećanje suradnje s policijom i ograničavanje aktivnosti određenih kemijskih tvrtki koje izazivaju zabrinutost", kaže savjetnica Bijele kuće za domovinsku sigurnost, Liz Sherwood-Randall. Gospodin Blinken kaže da ova promjena ima "potencijal napraviti stvarnu razliku u životima Amerikanaca".
On vjeruje da Kina razumije da "da bi ih se smatralo odgovornim akterom na međunarodnoj sceni...moraju reagirati na potrebu, potražnju, za svojim pozitivnim angažmanom, za svojim vodstvom" u vezi s problemom fentanila koji raste u drugim zemljama.
Ali u Kini je još uvijek lako pronaći prodavače brojnih kemikalija koje se mogu koristiti za izradu fentanila, meta, ecstasyja i drugih droga.
Na Facebooku je "Libby", koja navodno predstavlja kemijsku tvrtku u sjevernoj pokrajini Hebei (dom mnogih kompanija za proizvodnju prekursora), objavila poruku u siječnju nudeći N-tert-Butoksikarbonil-4-piperidon, kemikaliju koja se obično koristi u proizvodnji fentanila i nije izričito zabranjen u Kini.
Plaćanje je bilo potrebno u kriptovaluti (200 dolara po kilogramu); proizvod bi bio isporučen do vrata kupca, a sve carinske procedure bi trebao obaviti prodavač (tj. nemojte to prijaviti vlastima u svojoj zemlji). Kao što je uobičajeno s takvim ponudama, za sigurnu komunikaciju putem WhatsAppa osiguran je kineski mobilni broj.
Kini će biti teško obuzdati trgovinu prethodnicima. Zemlja ima veliku kemijsku industriju. Tvrtke koje proizvode prekursore često uživaju zaštitu lokalnih dužnosnika: stvaraju radna mjesta i porezne prihode te rado daju mito.
Tvrtke su male. Ako vlada zabrani više prekursora, proizvodit će druge kemikalije koje mogu obaviti isti posao, ali još nisu zabranjene.
Amerikanci žele da Kina usvoji režim "upoznaj svog kupca" koji bi zadužio prodavače da osiguraju da njihovu robu - čak i ako nije zabranjena - ne koriste kriminalci. Kina inzistira na tome da uvoznici moraju osigurati da se kemikalije koriste legalno.
Kinesko-američke napetosti učinit će napredak još težim. Kina često kritizira Ameriku zbog fentanila.
U listopadu je kinesko veleposlanstvo u Meksiku reklo da je Kina odigrala "značajnu ulogu u sprječavanju ilegalne proizvodnje, trgovine i zlouporabe" tvari tipa fentanila. Okrivljuje Ameriku za "neutemeljene negativne primjedbe" o ulozi Kine u krizi i za "gaženje duha međunarodne vladavine prava".
Xi je pristao je obnoviti razgovore o tom pitanju tek nakon što je Amerika rekla da će ukinuti sankcije koje je nametnula kineskom policijskom institutu za forenziku zbog navodnog suučesništva u kršenju ljudskih prava u Xinjiangu na krajnjem zapadu Kine.
"Na kraju smo odlučili da je to prikladan korak, s obzirom na korake koje je Kina spremna poduzeti kako bi smanjila trgovinu prekursorima", rekao je glasnogovornik State Departmenta.
Čak i ako se kinesko-američka suradnja oko fentanila nastavi bez daljnjih prekida, opskrbni lanci uvijek se razvijaju. Nedavno se Indija pojavila kao alternativni izvor nekih kemikalija koje se koriste za proizvodnju fentanila. Njezini regulatori možda nemaju iste političke probleme kao kineski, ali također možda nisu tako učinkoviti. Po istom principu, neki prethodnici sada kreću iz Kine u Meksiko preko same Amerike, budući da se smatra da je ta ruta podložna manjoj kontroli.
Svijet bola
U srpnju je Amerika pokrenula “globalnu koaliciju” za borbu protiv sintetičkih droga, imajući takve trendove na umu. Na prvom virtualnom sastanku sudjelovali su visoki dužnosnici iz više od 80 zemalja. Kina nije bila među sudionicima. Ali američki se dužnosnici nadaju da će se njihovo stajalište promijeniti kad počne uviđati da ovo nije samo američki problem, već globalni koji će vjerojatno pogoditi i Kinu, prije ili kasnije.
“Ako neka zemlja misli da je samo tranzitna zemlja i stoga sigurna od pošasti fentanila, užasno se i tragično vara. “Vidjeli smo kako tranzitne zemlje postaju zemlje odredišta,” kaže Mayorkas. "Meksiko ne pati toliko akutno kao mi, ali sigurno bilježi porast fentanila."
Vjerojatnije je da će izračuni narko-bandi, a ne preferencije korisnika, odlučiti kako će se fentanil i sintetika slična njemu širiti. Često korisnici niti ne znaju da uzimaju takve lijekove. Dileri ih mogu miješati s drugima, poput heroina, metamfetamina ili kokaina, kako bi pojačali njihovu moć.
Neoprezno miješanje može rezultirati "vrućim točkama"—smrtonosnim koncentracijama fentanila koje korisnik ne može otkriti.
Vanda Felbab-Brown iz Brookings Institutiona, američkog think-tanka, primjećuje da je prošlo više od desetljeća nakon što je kokain preplavio Ameriku prije nego što je konačno stigao i u Europu, 1990-ih.
To nije rezultat promjene ukusa potrošača, već odluke meksičkih kartela da pronađu novo tržište, kaže ona. Gospođa Felbab-Brown tvrdi da će ponovno učiniti isto sa sintetičkim opioidima.
Europa se u ovom trenutku može činiti posebno primamljivom metom, budući da je talibanski režim u Afganistanu razbio uzgoj opijumskog maka te smanjio opskrbu Europom heroinom, a ovisnici su natjerani na traženje alternativnog rješenja.
Općenitije, narko-bande imaju poticaj promovirati sintetičke droge poput fentanila umjesto onih dobivenih iz biljaka, poput heroina i kokaina, budući da se prve mogu proizvesti bilo gdje, pa ne ovise o kiši ili političkoj klimi u bilo kojoj određenoj zemlji.
Uporaba fentanila već se širi u Kanadi, gdje je u prvoj polovici 2023. bilo gotovo 4000 smrtnih slučajeva od opioida, što je za 5% više u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Nedavne autopsije nevladinih organizacija u sjevernom Meksiku pokazale su da je najmanje trećina tijela koja su dovezena u mrtvačnice imala tragove fentanila. U Britaniji je nedavno došlo do porasta broja smrtnih slučajeva povezanih s drugom klasom sintetičkih opioida zvanih nitazeni.
Iskustvo Amerike trebalo bi biti opomena za ove zemlje. Gospodin Biden je 2022. iznio ono što je nazvao "agendom jedinstva" u svom govoru o stanju Unije, rekavši da je njegov prvi cilj "pobijediti epidemiju opioida".
Savezna potrošnja na kontrolu droga više se nego udvostručila od 2008., prema Uredu za nacionalnu politiku kontrole droga. Bidenova administracija također je olakšala pristup dokazanim tretmanima za ovisnost o opioidima, kao što su metadon i buprenorfin.
Metadon, blaži opioid koji smanjuje simptome odvikavanja i žudnju za onim jačima, prije se mogao uzimati samo pod nadzorom klinike. Ali novo pravilo koje stupa na snagu ove godine omogućit će pacijentima da ga uzimaju kod kuće i ukida zahtjev da primatelj mora dokazati da je ovisan o opioidima najmanje godinu dana.
Bidenova administracija također je radila na tome da olakša nabavu naloksona, protuotrova za predoziranje. Sada se može prodati u slobodnoj prodaji u ljekarnama. Neke škole su ga također počele stavljati na zalihe jer fentanil odnosi sve više mladih života. Konačni je cilj, kaže Rahul Gupta, glavni borac protiv droge Bidenove administracije, učiniti ga dijelom standardne opreme javnih mjesta, poput aparata za gašenje požara.
Ali programi liječenja i prevencije ne ovise samo o saveznoj vladi, već i o državama i lokalnim vlastima. Neki su alarmantno neangažirani. Država Wyoming, na primjer, nema programe liječenja opioidima koji nude metadon.
Državni plan
Države počinju primati milijune dolara u novcu za nagodbe od farmaceutskih tvrtki i distributera koji su promicali široku upotrebu opioidnih pilula na recept u 1990-ima i 2000-ima, što je zakačilo mnoge Amerikance. Bit će isplaćeno više od 50 milijardi dolara, što bi moglo dovesti do procvata liječenja. Predviđa se da će tržište takvih usluga rasti za oko 9% svake godine do 2030., prema Capstone Partners, konzultantskoj tvrtki.
Financiranje preventivnih napora, kao što je obrazovanje o drogama u školama, također se gotovo udvostručilo od 2008. godine, iako je i dalje mali dio ukupne potrošnje za borbu protiv droga. Takvi programi imaju lošu reputaciju. Studije su zaključile da u 1980-ima i 1990-ima program edukacije o otpornosti na zlouporabu droga, ili DARE - u kojem su policijski službenici posjećivali učionice i govorili djeci da "samo kažu ne" drogama - nije smanjio upotrebu droga.
Ali s fentanilom bi moglo biti drugačije. Od vitalne je važnosti podučiti mlade ljude koliko je to opasnije od bilo čega što se dosad koristilo. Promicanje upotrebe test trakica za fentanil, koje mogu otkriti postoji li opioid u drugim drogama, također bi spasilo živote.
Koliko god sve ovo bilo razumno, pred Amerikom je još dug put. Ima najmanje 6 milijuna ovisnika o opioidima. Četiri od deset Amerikanaca poznaje nekoga tko je umro od predoziranja. Prividni nivo epidemije je dobrodošao, ali fentanil ostaje jedna od najsmrtonosnijih pošasti s kojima se Amerika ikada suočila, piše The Economist.