Valentina Tkačenko, 35-godišnja majka dvoje djece iz Černihiva na sjeveru Ukrajine, svog je supruga Serhija posljednji puta vidjela netom prije nego što je Rusija napala njezinu domovinu. On je zarobljen 24. veljače 2022. godine, na dan početka invazije. Bio je pripadnik jedinice Nacionalne garde Ukrajine koja je bila zadužena za čuvanje nuklearne elektrane Vladimir Iljič Lenjin u Černobilu. Kada su se ruski vojnici povlačili iz Černobila i ostatka Kijevske oblasti krajem ožujka 2022., zarobili su Serhija Tkačenka i još 167 vojnika. Oni su se svojim suprugama otad javili smo jednom. "Živ sam, sve je u redu", pisalo je u kratkoj poruci koju su dobile šest mjeseci nakon što su zarobljeni, piše Politico.
Poput tisuća članova obitelji zarobljenih ukrajinskih vojnika, Valentina Tkačenko obratila se brojnim institucijama kako bi pokušala doznati što se dogodilo s njezinim suprugom, no nikakve informacije nije dobila sve do 29. studenog ove godine. Tog je dana primila videopoziv preko komunikacijske aplikacije Viber. "Bio je to Serhij. Pričali smo samo tri minute. Nisam mu smjela postaviti nikakva pitanja. Rekao mi je: ‘Valja, zagorčaj stvari Kijevu. Kijev nas ne želi.‘ Onda mi je rekao da mu je žao, obećao je da će me nazvati kad bude u prilici i okončao poziv", rekla je Tkačenko. Ona, međutim, nakon toga nije prosvjedovala protiv vladajućih iako je prosvjeda na tu temu bilo u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima.
Petro Jatsenko, glasnogovornik ukrajinskog osoblja koja vodi računa o tretmanu ratnih zarobljenika rekao je da su i druge obitelji dobili slične pozive od ukrajinskih vojnika koji se nalaze u zatočeništvu u Rusiji. "Osoba se s članom obitelji nije čula više od godinu dana, a onda stigne poziv. Taj član obitelji kaže da je živ. Rusi su navodno spremni na razmjenu, a Ukrajina ne radi ništa. Broj tih poziva značajno je porastao. Znamo da je ta kampanja pokrenuta kako bi se potkopalo povjerenje naroda u vladu", rekao je Jatsenko. Velika je to promjena u odnosu na prvu godinu rata kada su Rusi i Ukrajinci redovito razmjenjivali zarobljenike. Prema podacima ukrajinske vojske, do sada je u 48 zamjena iz Rusije u Ukrajinu vraćeno 2598 vojnika. Međutim, posljednja velika razmjena dogodila se 7. kolovoza. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovog je tjedna priznao da se proces usporio te da su za to krivi Rusi. "Postoje konkretni razlozi za to", dodao je ukrajinski predsjednik.
Sve upućuje na to da Rusija Ukrajini ne želi vratiti zarobljenike jer želi destabilizirati ukrajinsko društvo. Broj osoba koje nisu zadovoljne s odlukama Zelenskog raste. Raspoloženje im dodatno kvari činjenica da pomoć sa Zapada ne stiže onom brzinom na koju su navikli. Valentina Tkačenko smatra da su njezina obitelj i druge obitelji zarobljenik vojnika postali alati u političkoj igri. "Obitelji gube živce, žele raditi nered", rekla je Tkačenko.
Anastasija Bugera, 22-godišnja stanovnika Harkivske oblasti na istoku Ukrajine, sa svojim 24-godišnjim dečkom Kostjantinom Ivanovom nije razgovarala od ožujka 2022. godine. On je bila u okupiranom Izjumu kada su se predali Ivanov i drugi ukrajinski vojnici koji su branili čeličanu Azovstalj u Mariupolju. "Jednog sam dana iz susjedovog poljskog WC-a uspjela dobiti njegovu majku. Rekla mi je da me pokušao dobiti, ali da nije uspio. Rasplakala sam se u tom WC-u", rekla je Bugera te dodala da je signal mogla dobiti samo u tom WC-u. Rusi su, rekla je, blokirali mobilne signale. Izjum je oslobođen u rujnu 2022. godine. "Nismo dobili priliku ni da se pozdravimo. Obećano im je da će u zatočeništvu biti samo tri ili četiri mjeseca, međutim Rusija je lagala", rekla je Bugera. Ukrajina je do sada uspjela osloboditi tek nekoliko desetaka vojnika koji su branili Azovstalj. Njihove ih obitelji danas mogu vidjeti isključivo na snimkama iz sudova. Rekle su da su neuhranjeni i izmučeni. Povrh toga, Rusi ih terete za ratne zločine. Moskva je blokirala svaki pokušaj da se s njima komunicira.
Prema podacima Ukrajinskog pravobranitelja i Ministarstva za reintegraciju privremeno okupiranog područja, Rusija drži više od 3000 ukrajinskih vojnika i oko 28 tisuća civila. Međutim, pravi broj otetih mogao bi biti još i veći. Petro Jatsenko kaže da ima dosta zarobljenih koji uopće nisu evidentirani. Ima i onih koji se smatraju "nestalima", a zapravo su u zatočeništvu. Ukrajina nije rekla koliko je Rusa zarobila, ali je otkrila da gradi drugi kamp u kojemu će ih držati. Zarobljeni se Rusi nalaze i u posebnom objektu na zapadu Ukrajine te u zatvorima u kojima se drže osobe koje čekaju suđenja. Ukrajina tvrdi da sa zarobljenim Rusima postupa u skladu s međunarodnim pravom, a Rusiju optužuje za zlostavljanje ukrajinskih zarobljenika. "Više od 90 posto zarobljenika s kojima smo razgovarali nakon što su se vratili u Ukrajinu reklo je da je bilo mučeno, da nije dovoljno spavalo i jelo. Servira im se uglavnom ruska propaganda i ne smiju komunicirati s obiteljima", rekao je Jatskenko.
Rusija tvrdi da sa zarobljenicima postupa u skladu s međunarodnim pravom. Povjerenica za ljudska prava Ruske Federacije Tatjana Moskalkova rekla je 30. studenog da je posjetila 119 ukrajinskih zarobljenika te da su joj mnogi rekli da su im "kompetentne" ruske vlasti dopustile da se jave obiteljima. Moskalkova je dodala da s ukrajinskim kolegom radi na stvaranju uvjeta za organizaciju posjeta zarobljenicima. Međunarodni crveni križ posjetio je ruske zarobljenike u Ukrajini i ukrajinske u Rusiji. Do sada ih je ukupno posjetio 2300.
Crveni je križ rekao da međunarodni inspektori još uvijek nisu ušli u sve objekte u kojima Rusija drži zarobljenika te dodao da ne može do kraja kritizirati zemlje jer postoji mogućnost da će im zabraniti ulaz. "Prenijeli smo više od 3800 poruka koje su razmijenili zarobljenici i njihove obitelji. Prije toga smo dostavili više od 9300 pisama koje su zarobljenici poslali svojim obiteljima i one njima", rekao je Achille Després, glasnogovornik Ureda Crvenog križa u Ukrajini. Međutim, Després nije htio reći u kakvim uvjetima ratni zarobljenici žive.
Otkad velikih razmjena zarobljenika između Ukrajine i Rusije nema, zarobljeni se vojnici u svoje domovine mogu vratiti jedino preko neformalnih razmjena na bojištima koje organiziraju zapovjednici. Jatsenko je rekao da te razmjene ne mogu zamijeniti one koje se organiziraju na državnoj razini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se nada da će se uskoro ponovno organizirati razmjene zarobljenika. "Čim prikupimo, oprostite mi na izrazu, prikladnu količinu neprijateljevih resursa, razmijenit ćemo ih za ukrajinske branitelje", rekao je Zelenski.