Jednog snježnog poslijepodneva u Moskvi proteklog tjedna, mnoštvo ljudi ušlo je u golemu dvoranu ispod zidina Kremlja, prošavši pored naoružanih pripadnika interventne policije, kako bi vidjeli izložbu o onome što Rusija još uvijek opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini, nakon devet mjeseci rata u Ukrajini.
Između fotografija koje prikazuju bombardirane ukrajinske gradove i okrvavljena trupla civila koji su predstavljeni kao herojske žrtve sukoba, posjetiteljima se prikazuje pobjednički video o nedavnoj ruskoj aneksiji četiri ukrajinske regije, prenosi u svojoj reportaži Financial Times.
Osim što se, otkako je izložba otvorena ranije ovog mjeseca, Rusija povukla iz glavnog grada jednog od njih, Hersona, ostavljajući iza sebe jumbo plakate na kojima je stajalo "Rusija ostaje ovdje zauvijek". Grad je pao pod rusku okupaciju u ožujku, u ranim danima sveobuhvatne invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Propagandni izlošci ostavili su Katju, sredovječnu učiteljicu iz Moskve koja je sa sobom dovela skupinu 11-godišnjih učenika, s više pitanja nego odgovora. Kaže kako se pita čemu sve te žrtve.
"Nitko ništa ne razumije", rekla je napuštajući izložbenu dvoranu. "Prvo smo došli do Kijeva, a onda otišli - i koliko je ljudi ubijeno? Zatim smo zauzeli Herson pa smo ga opet napustili. I koliko je ljudi ubijeno?", pita se Katja. "Čak i vojnici", rekla je, misleći na veterane ranijih ruskih ratova u svojoj obitelji, "oni znaju kako rat funkcionira. No, čak ni oni ne razumiju ovu strategiju".
‘Svi su depresivni, nervozni, tjeskobni‘
Kod mnogih u Moskvi povlačenje iz Hersona izazvalo je zbunjenost i pokrenulo pitanja o ruskoj cijeni rata. Najviše od svega, ta je vijest pridonijela općoj, tinjajućoj tjeskobi koju ljudi osjećaju od kraja rujna, kada je Putin najavio "djelomičnu mobilizaciju" i po prvi put donio rat izravno u ruske domove. "Svi su u nestabilnom stanju, nervozni, tjeskobni", govori Katja o svojim prijateljima, kolegama i obitelji. "Svi su depresivni".
Iako se život u Moskvi nastavlja kao i prije, a kafići i restorani vrve ljudima, najnovija anketa neovisnog centra za istraživanje javnog mnijenja Levada, objavljena prošlog mjeseca, pokazala je da je 88 posto ljudi "zabrinuto" ili "jako zabrinuto" zbog razvoja događaja u Ukrajini. Samo 36 posto Rusa izjasnilo kako vjeruju da bi zemlja trebala nastaviti s borbama, dok je većina smatrala da je vrijeme za mirovne pregovore.
No, iako su građani Rusije sve više zabrinuti zbog situacije s ratom, čini se da osjećaju vrlo malo privrženosti novookupiranim teritorijima koje je Moskva anektirala uz veliku pompu nakon što je tamo održala lažne referendume. Kao rezultat toga, mnogi su ravnodušno reagirali na gubitak područja kao što je Herson.
Tatjana Stanovaja, politička analitičarka i voditeljica konzultantske tvrtke R. Politik, u objavi na društvenim mrežama istaknula je nedavnu anketu Levade, koja je od Rusa tražila da navedu glavne događaje kojih se sjećaju iz vijesti. Samo 9 posto ispitanika prisjetilo se referenduma i aneksije, dok je Kremlj tvrdio da se Rusija time proširila za više od 135.000 četvornih kilometara - iako se stvar, k tome, dogodila dok se istraživanje provodilo.
Povlačenje iz Hersona neće utjecati na Putinov rejting, rekao je Lev Gudkov u jednom televizijskom nastupu. S vremenom, to bi moglo narušiti vjeru u predsjednika kao vođu, rekao je on, ali za sada će "cenzura i propaganda raditi na ublažavanju značenja ovog događaja i ozbiljnosti ovog lokalnog poraza".
‘Ruse je briga samo za Krim‘
Veliku većinu Rusa bilo bi briga jedino ako bi Kijev pokušao vratiti kontrolu nad Krimom, poluotokom koji je Moskva nezakonito anektirala 2014. godine, ističe Aleksej Venediktov, dugogodišnji urednik radio postaje Eho Moskve. Poluotok je, navodi, stekao gotovo mitski status među Rusima, osobito kao omiljeno mjesto za odmor. Za većinu je "Krim svetinja", rekao je Venediktov.
No, druge regije i gradovi na koje Rusija sada polaže pravo imaju malo potencijala za emotivni odjek. "Donjeck, Lugansk, na neki način Mikolajiv, Herson, Zaporižje - gdje je to uopće?", komentira Venediktov.
Ulaskom u izložbenu dvoranu kraj Crvenog trga posjetitelje dočekuje impresivna video projekcija od 360 stupnjeva razorenog i okupiranog ukrajinskog grada Mariupolja. Dim se uzdiže iz uništenih stambenih blokova u gradu koji je doživio najteža ruska granatiranja u ratu, u kojima su ubijene tisuće ljudi.
U sljedećim prostorijama iznova se ispisuje, revidira povijest Ukrajine i njezini odnosi s Rusijom, kao i priča o samom ratu, čime se pokušava uvesti Moskovljane u alternativnu stvarnost, koja prožima vijesti državnih medija. Brutalno bombardiranje Mariupolja ovog proljeća, primjerice, ‘objašnjeno‘ je na ploči na zidu na sljedeći način: 600.000 stanovnika grada bili su "uzeti kao taoci od strane ukrajinske vojske", koja je "uništavala vlastite građane" dok su "snajperisti pucali čak i na djecu".
U posljednjoj, potpuno bijeloj prostoriji, ispunjenoj portretima ruskih vojnika poginulih u ratu, posjetitelje se poziva da ostave poruke u knjizi gostiju. Tu ima svega - dječjih črčkarija, izraza zahvalnosti Putinu, poziva na mnogo veći, sveobuhvatni sukob. I samo jednom je ispisano: "NE RATU!", zaključuje se u tekstu Financial Timesa.